UPU - Športsko-rekreacijska zona "Kruškovac"

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07 i 125/08), članka 100. Zakona o prostornom planiranju i graditeljstvu (NN  76/07) te članka 31. Statuta Općine Starigrad  ("Službeni glasnik Zadarske županije" broj 3/06), Općinsko vijeće Općine Starigrad na svojoj 12. sjednici održanoj dana 09. prosinca 2010. godine, u predmetu utvrđivanja konačnog prijedloga Urbanističkog plana Kruškovac,  d o n o s i 

Članak 1.

            Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan uređenja zone športsko-rekreacijske namjene „Kruškovac“ (u daljnjem tekstu: UPU).

Članak 2.

            Područje obuhvata UPU-a iznosi 4,45 ha, a određeno je Prostornim planom Općine Starigrad.

Članak 3.

            Urbanistički plan uređenja što se donosi ovom Odlukom sastoji se od:

I  Grafički  dio , sadržanog u jednoj knjizi s naslovom „Urbanistički plan uređenja zone športsko-rekreacijske namjene „Kruškovac“, knjiga 1.

II Tekstualni dio,  sadržanog u jednoj knjizi s naslovom „Urbanistički plan uređenja zone športsko-rekreacijske namjene „Kruškovac“, knjiga 2

            Elaborat „Urbanistički plan uređenja zone športsko-rekreacijske namjene „Kruškovac“ , Knjiga 1. i Knjiga 2., što ga je izradila tvrtka DONAT d.o.o., i ovjeren od Općinskog vijeća Općine Starigrad sastavni je dio ove Odluke.

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 4.

Urbanističkim planom uređenja zone športsko-rekreacijske namjene "Kruškovac" (u daljnjem tekstu Plan) planirana je izgradnja i uređenje prostorne zone na lokaciji Kruškovac u Općini Starigrad (u skladu sa grafičkim prilogom) za izgradnju i uređenje građevina u funkciji sporta i rekreacije.

Članak 5.

Unutar Planom utvrđene zone moguća je izgradnja građevina u funkciji sporta i rekreacije s pratećim ugostiteljskim sadržajima (nogometno igralište s tribinama, sportska dvorana, manja igrališta i sl.)

Članak 6.

Sukladno naprijed navedenom, na prostoru unutar granica obuhvata planirane su sljedeće prostorne cjeline:

-             zona sporta i rekreacije – nogometno igralište s tribinama (R1)

-             zona sporta i rekreacije – sportska dvorana (R2)

-             zona sporta i rekreacije – dječje igralište (R3)

-             javne  zelene površina (Z1)

-             zaštitne zelene površine (Z)

-             zone infrastrukturnih površina i sustava (IS)

Članak 7.

Planom definirana zona sportsko-rekreacijske namjene (R1) je prostorna cjelina planirana za gradnju nogometnog igrališta s tribinama, te pratećih servisnih sadržaja (spremište rekvizita i sportske opreme, svlačionica-garderoba i sl), kao i manjih ugostiteljskih sadržaja ali samo unutar objekta.

Članak 8.

            Unutar zone R2 moguća je izgradnja sportske dvorane i uređenje sportskih terena i igrališta sa pratećim sadržajima.

Članak 9.

Zona R3 predviđena je za gradnju dječjeg igrališta, rekreacijskih zelenih površina, ali i  za gradnju manjeg  objekta ugostiteljske namjene sa pratećim sadržajima

Članak 10.

 U zoni javnih zelenih površina (Z1) nije dozvoljena gradnja već samo postavljanje montažnih objekata za potrebe sporta, vidikovca kao i dječjih igrališta, te gradnja pješačkih staza i stuba za potrebe savladavanja uspona na strmim površinama.

Članak 11.

Planom utvrđene zone infrastrukturnih površina i sustava su prostorni koridori i površine za gradnju i rekonstrukciju te proširenje i modernizaciju postojećih infrastrukturnih sustava.

Članak 12.

Preraspodjela površina naprijed navedenih prostornih zona unutar granice obuhvata Plana prikazana je u sljedećoj tablici:

Članak 13.

Planom utvrđen i naprijed definiran prostorni raspored zona pojedine namjene prikazan je u grafičkom prilogu plana na kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena površina u mjerilu“ 1:1000.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 14.

Na prostoru unutar granica obuhvata Plana se ne predviđa izgradnja i uređenje građevina iz skupine gospodarske djelatnosti.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 15.

Na prostoru unutar granica obuhvata Planom se predviđa izgradnja i uređenje  sljedećih građevina i sadržaja društvene djelatnosti:

-         nogometno igralište s tribinama i pratećim sadržajima

-         sportski tereni sa pratećim sadržajima (svlačionice, spremište rekvizita i sl)

-         dječja igrališta

-         sportske dvorane

-         manji ugostiteljski objekti

Članak 16.

Građevine iz prethodnog članka moguće je graditi na za to prethodno utvrđenim građevnim česticama uz poštivanje sljedećih uvjeta i to:

za zonu sporta i rekreacije (R1, R2, R3)

max. koeficijent izgrađenosti građevne čestice za građevine u funkciji osnovne namjene je 0,20

maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice je 0,60

min. udaljenost građevine od regulacijske crte je 5,0 m

maksimalna katnost građevine je 3 etaže ( Po +P+1 ili S+P+1, ovisi o nagibu terena)

maksimalna visina građevine je 8,0 m, ali izuzetak čine sportske dvorane u skladu s propisima za tu vrstu građevine. Visina sportske dvorane ispod koje će se nalaziti parkiralište u suterenskoj ili podrumskoj etaži mjeri se od kote uređenog terena uz građevinu.

građevna čestica mora imati kolni pristup min. širine 5,0 m.

min. 60 % svake građevne čestice urediti u zaštitnom i ukrasnom zelenilu koristeći autohtone biljne vrste

ukupna tlocrtna brutto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10 % sportskih terena i sadržaja - ukupna površina natkrivenih i zatvorenih građevina može biti 2 730 m2, tj 10 % površine sportskih terena i sadržaja (R1+R2+R3 = 2,73 ha).

max tlocrtna površina dvorane može biti 1380 m2

max tlocrtna površina natkrivenih tribina sa pratećim sadržajima  može biti 1300m2

max tlocrtna površina  objekta u zoni R3 može biti 50 m2

Članak 17.

U naprijed navedene koeficijente (izgrađenosti i iskoristivosti) iz prethodnog članka računaju se kumulativno površine svih građevina na jednoj građevnoj čestici.

Nogometno igralište se ne uračunava u navedene koeficijente, jer nije dozvoljeno natkrivanje igrališta. Tribine mogu biti natkrivene i uračunavaju se u navedena koeficijente.

Rekreativne površine (boćališta i sl). dječja igrališta i sl. ne uračunavaju se u navedene koeficijente.

Članak 18.

Promjena konfiguracije terena (nasipavanje –usijecanje) je dozvoljena zbog iznimno strmog terena s time da je potrebno voditi računa o stabilnosti zemljišta kao i o prirodnom toku oborinskih voda koje je potrebno riješiti. Pristupni putevi i potporni zidovi moraju se graditi tako da ne narušavaju prirodni izgled okoliša, nego da se postigne što bolje uklapanje u teren, a sve u skladu s Uvjetima Ministarstva Kulture  „Uprava za zaštitu prirode“.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 19.

Na području unutar granica obuhvata Planom se ne predviđa izgradnja i uređenje građevina stambene namjene.

Iznimno, moguća je izgradnja i uređenje stambenih sadržaja (stan domara i sl.) kao pratećih sadržaja u sklopu građevina druge namjene.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanje prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1.     Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 20.

Planom se utvrđuju uvjeti za izgradnju prometne mreže koja je prikazana je u grafičkom prilogu plana na kartografskom prikazu „2.A.. i  Promet“ u mjerilu 1:1000.

Prometnica koja vodi do predviđene zone spaja se na lokalnu cestu L 63153, i izvodi se na trasi postojećeg puta.

To je glavna kolna prometnica, dok slijedeća prometnica prolazi južnim rubom obuhvata i ujedno je kolni pristup nogometnom igralištu i dvorani. 

Obje prometnice će biti izvedene u širini od 8,5 m – 5,5 m cesta i i po 1,5 m pješačka staza sa obje strane.U sklopu sjeverne prometnice biti će izvedeno parkiralište.

Sve javne i interne prometne površine iz stavka 1. ovog članka moraju se projektirati, i graditi na način da omogućava vođenje komunalne infrastrukture.

Članak 21.

             U sklopu prometnica potrebno je projektirati usjeke i nasipe tako da se ne narušava prirodni izgled okoliša. Zaštitno zelenilo treba izvesti gdje god je moguće s obzirom na nagibe terena.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 22.

Sve potrebe parkiranja i smještaja osobnih i ostalih vozila rješavaju se zasebnim parkirališnim površinama.

Predviđaju se dvije parkirališne površine, jedna uz sjevernu prometnicu, a druga u zatvorenoj garaži ispod sportske dvorane. Ukupan broj parkirnih mjesta treba odgovarati vrsti i namjeni građevine:

-         za sportske dvorane – 1PM na 20 sjedala.

Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 23.

Planom se omogućava izgradnja i uređenje manjih pješačkih okupljališta ispred  nogometnog igrališta, sportske dvorane, i sličnih sadržaja.

Pješačke staze će se izvesti u cijeloj zoni obuhvata, unutar zone sporta i rekreacije i zelenih površina, a zbog konfiguracije terena putevi će biti djelomično stube. Puteve i staze potrebno je izvesti od prirodnih materijala (kamen, drvo) radi što boljeg uklapanja u teren. Sve pješačke staze su logičan nastavak puteva iz naselja.

5.1.3. Uvjeti za nesmetano kretanje osoba smanjene pokretljivosti

Članak 24.

Planom  se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa svim javnim površinama i sportskim terenima na javnim prometnicama.

 Budući je teren iznimno velikog nagiba pojedini dijelovi zelenih površina i zone sporta i rekreacije  će biti izvedeni kao stube i strme staze za trčanje predviđene isključivo za sportaše.

5.2.    Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.2.1.      Uvjeti gradnje fiksne telekomunikacijske mreže

Članak 25.

Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) do svake postojeće i novoplanirane građevine unutar zone.

DTK mreža i kabeli se većinom izvode podzemno u koridoru planiranih prometnica jednostrano, prema grafičkom prilogu Plana (list 2.B). Ako se planira i provode izvan prometnica, trebaju se provoditi na način da ne onemogućavaju gradnju na građevinskim česticama, odnosno izvođenje drugih instalacija.

DTK mreže izvesti će se sa  montažnim betonskim zdencima i PVC cijevima profila Ø110 i Ø50mm, u koje će se uvlačiti TKC kabeli tipa TK59-50 promjera vodiča 0,4mm dok će im kapaciteti ovisiti o potrebama budućih korisnika.

Planom se predviđa mogućnost smještaja telekomunikacijske opreme (ulični kabineti, govornice) na javnim površinama na način da ne ometaju kolni i pješački promet ta da ne narušavaju integritet javnih površina.

5.2.2.      Uvjeti gradnje pokretne komunikacijske mreže

Članak 26.

 Ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti nemoguće izbjeći planiranje i izgradnju baznih stanica potrebno ih je planirati i postavljati na način da se izbjegnu i ne naruše istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vizure, odnosno one se smiju postaviti samo na krovove građevina.

Tipski objekti za smještaj opreme treba projektirati na način da se koriste materijali i boje prilagođene prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi (ožbukana pročelja, dvostrešni kosi krov prekriven crijepom i dr.).

5.2.3.      Uvjeti gradnje radio i TV sustava veza

Članak 27.

 Na području obuhvata Plana,  ne  planiraju se graditi građevine za RTV odašiljače, pretvarače i sustave veza.

5.3.     Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1.      Elektroopskrba

Članak 28.

Planom se osiguravaju uvjeti za priključenje svake postojeće i novoplanirane građevine Plana na elektroenergetsku mrežu.

Predviđena vršna snaga budućih elektroenergetskih potreba u zoni obuhvata provodi se po kategorijama potrošača:

o        nogometno igralište s tribinama i  pratećim sadržajima

o       sportski tereni sa pratećim sadržajima

(svlačionice, spremište rekvizita i sl)

o       dječja igrališta

o       sportske dvorane

i iznosi cca 200 kW.

Članak 29.

U slučaju potrebe planom se osiguravaju uvjeti za gradnju transformatorskih stanica koje će se graditi kao samostojeće tipske kompaktne betonske transformatorske stanice kabelske izvedbe.

Elektroenergetski razvod

Članak 30.

Planirani potrošači  će se kabelski priključiti na TS  "STARIGRAD 6" sa kabelom tipa XP00-A  4x185mm² i  XP00-A  4x35mm², koji će se većinom položiti u koridoru planiranih prometnica jednostrano, prema grafičkom dijelu Plana (list 2.B.). Ako se planira i provode izvan prometnica, trebaju se provoditi na način da ne onemogućavaju gradnju na građevinskim česticama, odnosno izvođenje drugih instalacija.

Dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj površini ili nogostupu, odnosno 1,2m pri prelasku kolnika i pri tome se kabeli dodatno zaštićuju uvlačenjem u PVC Ø110, Ø160 ili Ø200mm (ovisno o tipu kabela – SN, NN, JR).

Skupa sa elektroenergetskim kabelima obavezno se polaže uzemljivačko uže Cu 50mm².

Elektroenergetski kabeli se polažu u koridoru planiranih prometnica na istoj strani na kojoj se polažu telekomunikacijski vodovi. U slučaju paralelnog vođenja elektroenergetskih i telekomunikacijskih vodova obavezno je poštivati minimalni razmak od 0,5m. Isto vrijedi i prilikom križanja elektroenergetskih i telekomunikacijskih kabela s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45º.

5.3.1.1.            Niskonaponska mreža

Članak 31.

 Planom je predviđena gradnja ili rekonstrukcija podzemne niskonaponske mreže sa kabelima tipa XP00-A 4x185mm², XP00-A 4x150mm², XP00-A 4x95mm², XP00-A 4x35mm².

Kabeli niskonaponske mreže će se većinom položiti u koridoru planiranih prometnica u zajednički kabelski rov sa kabelima SN mreže i javne rasvjete, gdje god je to moguće.

5.3.1.2.            Javna rasvjeta

Članak 32.

 Planom je predviđena javna rasvjeta planiranih prometnica prema grafičkom prilogu Plana (list 2.B.). Za napajanje javne rasvjete koristiti će se kabel tipa PP00-A 4x35mm², a kao uzemljivač bakreno uže Cu 50mm².

Mjerenje potrošnje javne rasvjete izvesti u zasebnom ormaru smještenom pored trafostanica.

Vrsta stupova, visina i razmještaj u prostoru kao i odabir rasvjetne armature biti će određenu u glavnom projektu nakon provedenog svijetlotehničkog proračuna. Javnu rasvjetu potrebno je prilagoditi cjelokupnom uređenju okoliša.

Za potrebe sustava javne rasvjete u zoni obuhvata potrebno je omogućiti  postavljanje stupova radi korištenja sunčeve energije kao izvora napajanja.

5.3.1.3.            Osiguranje i zaštita

Članak 33.

                 Niskonaponska mreža i javna rasvjeta će se osigurati od preopterećenja i kratkog spoja osiguračima u trafostanicama, niskonaponskim ormarima i rasvjetnim stupovima prema proračunu provedenom u glavnom projektu.

5.3.1.4.            Način izvođenja radova

Članak 34.

 Trase elektroenergetskih kabela treba uskladiti gdje god je to moguće tako da se polažu u zajedničke kanale dubine 0,8m, odnosno 1,2m pri prijelazu trase preko prometnice.

U zajedničkom kabelskom kanalu trebaju se zadovoljiti minimalni međusobni razmaci kabele. Prilikom polaganja kabela u zajednički rov oko kabela je potrebno položiti u pješčanu posteljicu, a prilikom prijelaza preko prometnica kabele treba zaštiti uvlačenjem u PVC cijevi promjera Ø200, Ø160 i Ø110mm u ovisnosti o vrsti kabela

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 35.

 Planom se određuje izgradnja građevina i uređaja za: 

Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka ovog  članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2.C. “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski  sustav UPU-a zone športsko-rekreacijske namjene Kruškovac  1 : 1000.

Položaj vodova, građevina i uređaja vodnogospodarskog sustava iz stavka 1. ovog članka, načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijskih uvjeta, prema uvjetima odgovarajućih službi u nadležnim jedinicama lokalne samouprave, važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

5.3.2.1.  Vodoopskrba

Članak 36.

Pošto je predmetnim područjem planirana trasa magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda u planu se predviđa koridor za njegovo postavljanje. Koridor je vidljiv u grafičkom dijelu plana i širine je 8 m. U koridoru nema nikakvih ostalih instalacija osim u smislu okomitog prijelaza.

Planom se određuje izgradnja vodoopskrbnog podsustava koji obuhvaća spoj na planiranu vodovodnu mrežu naselja Starigrad te izgradnju precrpne stanice za povećanje tlaka.

Članak 37.

Za potrebe realizacije vodoopskrbnog podsustava potrebno je izraditi Idejni projekt podsustava vodoopskrbe za potrebu snabdjevanja šire gravitirajuće zone, a prema uvjetima odgovarajućih službi u nadležnim jedinicama lokalne samouprave i Vodovoda d.o.o. Zadar

U vezi s navedenim potrebno je sagledati stvarne karakteristike izgrađenih elemenata vodoopskrbnog sustava radi stvaranja mogućnosti za racionalno iskorištavanje i racionalnu buduću dogradnju uz osiguranje redovitih isporuka potrebnih količina vode svim zonama u svim predviđenim i izvanrednim uvjetima pogona.

Članak 38.

 Konačni vodoopskrbni podsustav treba izgraditi sa svim pratećim vodnim građevinama te primjenom kriterija racionalnog korištenja postojećih sustava vodoopskrbe, što podrazumijeva rješenje distribucije u okviru minimuma dopuštenih gubitaka vode, svođenje potrošnje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr.

Vodovodne mreže treba projektirati i izgraditi tehnički ispravno, tj. usuglasiti s Prema uvjetima i smjernicama “Vodovod” d.o.o. Zadar, kako bi iste u budućnosti mogle biti dio jedinstvenog sustava.

Članak 39.

Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih nadzemnih vodoopskrbnih građevina vodoopskrbnog podsustava potrebno je osigurati kolni pristup do parcele građevine, te zaštitnu, transparentnu ogradu visine do najviše 2,0 m. Najmanja udaljenost ove građevine od ruba parcele iznosi 3,0 m.

Sve značajnije građevine u sustavu vodoopskrbe potrebno je opremiti javnom rasvjetom.

Vodovodnu mrežu treba u pravilu graditi u nogostupu ili zelenom pojasu cesta i uskladiti s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Prilikom rekonstrukcije vodovodne mreže, ili rekonstrukcije ceste, potrebno je istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste.

Moguća su odstupanja od predviđenih trasa vodovodne mreže, ukoliko se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje.

Članak 40.

U postupku ishođenja lokacijskih uvjeta potrebno je od Vodovoda d.o.o. Zadar zatražiti početne podatke i posebne tehničke uvjete za projektiranje. 

Dimenzija profila planiranih cjevovoda definirati će se projektnom dokumentacijom. 

Nije dozvoljeno projektiranje i građenje vodoopskrbne mreže na način kojim bi se štetilo građenju građevina na građevnim parcelama (dijagonalno i sl.) kako bi se spriječilo eventualno naknadno izmještanje uvjetovano gradnjom planirane građevine.

Članak 41.

Određuje se izgradnja vanjske hidrantske mreže na vodovodnoj mreži u skladu s važećim propisima.

Hidrante treba postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku određenom Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).

Članak 42.

Vertikalni razmak vodoopskrbnog cjevovoda u odnosu na druge instalacije treba biti najmanje 50 cm računajući od tjemena odnosno do dna cijevi, a najmanja horizontalna udaljenost od drugih ukopanih instalacija iznosi: 

Sve građevine vodoopskrbnog sustava treba projektirati  i izvest sukladno zakonskoj regulativi, te hrvatskim normama.

Članak 43.

Za svaki dio vodovodne mreže potrebno je u postupku ishođenja lokacijskih uvjeta zatražiti specifične tehničke uvjete za projektiranje od Vodovoda d.o.o. Zadar. 

Od Vodovoda d.o.o. Zadar potrebno je ishoditi suglasnost na glavni projekt u kojem se kao prilozi moraju nalaziti projekti vanjskih i unutarnjih vodovodnih instalacija s vodovodnim priključkom. 

5.3.2.2.  Odvodnja otpadnih voda

Članak 44.

Planom se određuje izgradnja razdjelnog sustava odvodnje što znači da  treba  sanitarne i oborinske vode odvoditi putem zasebnih instalacija, tj. treba izgraditi glavne gravitacijske kanalizacijske kolektore fekalne kanalizacije, glavne gravitacijske kanalizacijske kolektore oborinske odvodnje i priključake za vodolovna grla.

Članak 45.

Do izgradnje prije sustava odvodnje, moguće je do izgradnje prije navedenog kanalizacijskog sustava odvodnju otpadnih sanitarnih voda riješiti izgradnjom lokalnog adekvatnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Obrađena voda iz takvog uređaja mora biti takva da zadovoljava uvjete za upuštanje u tlo na predmetnom području.

Članak 46

Oborinske krovne vode mogu se direktno upuštati u tlo ili sakupljati u odgovarajućim rezervoarima uz primjenu najboljih tehničkih rješenja za prihvaćanje i pročišćavanje namjenjenim za vodoopskrbu.

Oborinske vode sa prometnica i parkirališta treba primarno pročistiti u separatorima ulja i masti, kako bi se prije ispuštanja u tlo osigurao nivo kvalitete sukladan odredbama za osjetljiva područja.Osnovni princip odabira odgovarajuće građevine potrebno je temeljit na traženoj razini učinkovitosti i uvjetima konkretne lokacije.

Nužno je očuvanje i održavanje regulacijskih  i zaštitnih te drugih vodnih građevina kao i sprječavanje pogoršanja vodnog režima u skladu sa odredbama iz Državnog plana za zaštitu voda (N.N. 8/99) tj. županijskog plana za zaštitu voda.

Članak 47.

Kanalizaciju i sve kanalske priključke te slivnike i taložnice treba izvoditi vodonepropusno.

Za novoplaniranu kanalizacijsku mrežu unutar obuhvata ovog Plana treba primijeniti kao minimalne ove profile glavnih kolektora: Æ 250mm za fekalnu kanalizacijsku mrežu, Æ300mm za oborinsku kanalizacijsku mrežu i Æ 150mm za drenažnu mrežu.

Kanalizacijska mreža mora se izgraditi uglavnom u kolniku cesta u zajedničkom rovu s tim da kanalizacijske cijevi za fekalnu otpadnu vodu budu dublje položene u odnosu na kanalizacijske cijevi za oborinsku otpadnu vodu. Drenažni sustav mora se izvest minimalno pola metra iznad nivoa podzemnih voda.

Trase svih kolektora moraju se položiti na horizontalnoj udaljenosti od minimum 2,0m od vodovodne mreže. Kod kontrolnih okana ova udaljenost mora biti min. 1,0 m. Kanalizacijske cijevi moraju biti položene ispod vodovodnih.

Svi kolektori moraju se izvesti od kvalitetnog vodonepropusnog materijala. Kolektori se moraju položiti na dubinu koja će omogućiti priključak svih okolnih prostornih sadržaja na kanalizacijsku mrežu. Dubina polaganja kolektora na prometnim površinama mora iznositi min. 1,2 m od tjemena cijevi do gornje razine kolnika. U protivnom tjemena cijevi kolektora moraju se zaštititi armiranobetonskim slojem adekvatne debljine u punoj širini rova.

Dno rova na koje se polažu kanalizacijske cijevi, te nadsloj iznad tjemena cijevi, mora se izvesti od kvalitetnog sitnozrnatog materijala i zbiti na zahtijevani modul stišljivosti.

Na kontrolnim oknima duž prometnica moraju se predvidjeti lijevanoželjezni poklopci teškog tipa.

Za što kvalitetnije funkcioniranje odvodnje oborinskih voda mora se na svim planiranim prometnim i ostalim površinama ugraditi dovoljan broj vodolovnih grla.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 48.

Nove javne zelene površine formirat će se sadnjom novih prvenstveno autohtonih biljnih vrsta.

Javne zelene površine sukladno postavkama plana imaju višestruku funkciju i to;

-             zaštitno zelenilo 

-             ukrasno zelenilo

-             funkcionalne zelene površine.

Članak 49.

Zaštitno zelenilo formirati će se prvenstveno uz rub prometnice. U zaštitno zelenilo spadaju i usjeci i nasipi koje je potrebno gdje god je to moguće izvesti kao zelene površine.

Članak 50.

Ukrasno zelenilo potrebno je saditi i održavati na svim građevnim česticama u određenom postotku, a u skladu sa idejnim projektima.

Članak 51.

Funkcionalne zelene površine su uglavnom travnate površine i zone niskog raslinja koje će oblikovati sportske terene, dječja igrališta i prateće površine u zoni sporta i rekreacije.

Članak 52.

Površina nogometnog igrališta  je dio funkcionalnih zelenih površina i ubraja se u postotak potrebnih zelenih površina na građevnim česticama (60 %).

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 53.

Priroda i prirodne vrijednosti, tj. sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost, su od interesa za RH i uživaju njezinu osobitu zaštitu.

Zaštita područja Plana, kao temeljna metoda očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti,  regulirana je Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Cijeli obuhvat Plana nalazi se unutar PP „Velebit“, koji ima definiran stupanj zaštite prema prethodnom Zakonu i Pravilniku o unutarnjem redu u parku prirode „Velebit“ (NN 12/2002).

Članak 54.

Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN br. 109/07) na području obuhvata Plana nalazi se područje koje je u sustavu Ekološke mreže Republike Hrvatske pod šifrom HR5000022 Park prirode Velebit kao područja važno za divlje svojte: kitabelov pakujac Aquilegia kitaibeli, skopoljeva gušarka Arabis scipoliana, širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus, vuk Canis lupus, dinarski rožac Cerastium dinaricum, gospuna papučica Cypripedium calceolus, velebitska degenija       Degenia velebitica, dinarski voluhar  Dinaromys bogdanovi, kranjska jezernica Eleocharis camiolica, šumski crni okaš Erebia medusa, planinski kotrljan Eryngium alpinum, ris Lynx lynx, veliki timijanov plavac Maculinea arion, veliki šišmiš Myotis myotis, mali večernjak Nyctalus leisleri, apolon Pamassius apollo, gorski dugoušan Plecotus macrobullaris, veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum, mali potkovnjak Rhinolophus hippossideros, hrvatski pijor Telestes (Phoxinelus) croaticus, Rottenburgov debeloglavac Thymelicus acteon, mrki medvjed Ursus arctos i planinski žutokrug Vipera ursini macrops i i stanišne tipove: Alpinska i borealne vrištine, Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice (Juniperus spp), Otvorene kserotomofilne pionirske zajednice na kaerbonatnom kamenitom tlu, Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci, Travnjak trave tvrdače, Istočnosubmediteranski suhi travnjaci (Scorzzoneratalio vilosae), Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine,

Primorska bukova šuma s jesenskom šašikom, Pretplaninska šuma bukve s planinskim žabnjakom, Pretplaninska puma smreke s ljepikom, Dinarska bukovo-jelova šuma, Kraške špilje i jame, Šume običnog i crnog bora na dolomitima, Pretplaninska klekovina, Planinske rudine, Gorska, pretplaninska i planinska točila, Ilirsko-jadranska, primorska točila i Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom

Isto tako i HR 1000022 Velebit kao međunarodno važno područje za ptice (tzv. SPA područje.), u kojem je očuvanje divljih svojti: primorska trepteljka Anthus campestris, Suri orao Aquila chrysaeto, lještarka Bonasa bonasia, ušara Bubo bubo, zmijar Circaetus galicus, planinski djetlić Dendrociois leucotos, crna žuna      Dryocopus martius, vrtna šumarica Emberiza hortulana, sivi sokol Falco peregrinus, mali ćuk Glaucidium passerinum, rusi svračak Lanius collurio, škanjac osaš Pernis apivorus, gorski zviždak Phyloscopus bonelli, tropski djetlić Pisoides tridactylus, jastrebača Strix uralensis i tetrijeb gluhan Zetrao urogallus.

Za planirani zahvat u području ekološke mreže koji sam ili sa drugim zahvatima može imati bitan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže, ocjenjuje se njegova prihvatljivost za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).

Članak 55.

Arheološkim terenskim pregledom područja Plana na predmetnom području nisu pronađeni nikakvi pokretni i nepokretni arheološki objekti ili lokaliteti od povijesnog ili kulturnog značaja, ali je prema uvjetima Ministarstva kulture „Uprava za zaštitu kulturne baštine“ potrebno ishoditi suglasnost na Plan.

Članak 56.

Zona obuhvata Plana se nalazi u zaštićenom  obalnom području mora (ZOP) te je obavezna primjena svih kriterija i ograničenja propisanih Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) za to područje.

8. Postupanje s otpadom

Članak 57.

Na području unutar granica obuhvata Plana pojaviti će se samo komunalni otpad koji je potrebno zbrinuti na za to određenom skupljalištu unutar zona infrastrukturnih površina.

Članak 58.

Pri gradnji i uporabi građevina treba spriječiti zagađenje okoliša otpadom u skladu s Zakonom o otpadu („NN“178/04), Pravilnikom o vrstama otpada (NN 27/96) te Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97).

Prostor za kontejnere se predviđa u sklopu građevine ili građevne čestice.Ako se odlaganje otpada predviđa u zgradama mora se odlagati u za to odgovarajućem prostoru u prizemlju zgrade.

Članak 59.

Planom se ne predviđa odvijanje procesa koji bi rezultirali pojavom opasnog otpada.

Sukladno odredbama Uredbe o opasnim tvarima u vodama (“Narodne novine” broj 78/98) na području obuhvata Plana zabranjuje se utovar, istovar, skladištenje i manipulacija opasnim tvarima.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 60.

Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su na kartografskom prikazu 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina” u mjerilu 1:1.000.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda, tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku. 

Članak 61.

Unutar zone obuhvata ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti u naselju iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

Obzirom na osjetljivost okoliša i uvjet održivog razvoja, uvjetuje se planiranje i građenje građevina u funkciji sporta i rekreacije kojima se mogu osigurati propisane  mjere zaštite  okoliša (zaštita  od  buke, smrada, onečišćenja zraka, zagađivanja podzemnih ili površinskih voda,  zaštita  od  požara i dr.) a sve prema relevantnim zakonima i propisima na snazi te sa posebnim uvjetima nadležnih tijela.

Građevine se moraju projektirati i graditi sukladno važećim propisima glede zaštite od požara, zaštite na radu i drugim propisima ovisno o vrsti građevine.

Članak 62.

Utvrđuje se potreba određivanja najveće dopuštene buke za pojedina područja mjerama tehničke izolacije od buke (kod gradnje i rekonstrukcije građevina) i mjerama prometne regulacije te fizičkim i zelenim barijerama uz prometnice.

Članak 63.

Zagađenje podzemnih voda i tla spriječit će se :

• izgradnjom vodonepropusnog sustava za odvodnju otpadnih voda
• izgradnjom lokalnog adekvatnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 
• priključenjem svih sadržaja koji generiraju ili koji bi mogli generirati onečišćene  otpadne voda na sustav odvodnje

·        obavezno je vode sa prometnica i parkirališta primarno pročistiti u separatorima ulja i masti.

Članak 64.

U cilju zaštite tla potrebno je provesti zaštitu tla u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07), Zakonom  o zaštiti prirode(NN 70/05).

Planom namjene definirana je planska namjena svih prostora u sklopu obuhvata Plana, što je temeljna osnova za urbano uređenje svih prostora u sklopu Plana, čime će se mogućnost neprimjerenog korištenja prostora i nekontroliranog zagađenja tla svesti na najmanju mjeru.

Članak 65.

Zaštitu zraka treba provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) te Pravilnika o praćenju kakvoće zraka (NN155/05) uz obvezno provođenje mjera za spriječavanje i smanjenje onečišćenja zraka koje vrijede za područje II kategorije kakvoće zraka.

Nije dozvoljeno prekoračenje vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05).

Članak 66.

Prilikom svih intervencija u prostoru obavezno je koristiti odredbe posebnih propisa i normi koji reguliraju zaštitu od požara.

Prilikom projektiranja garaža koristiti austrijske smjernice TRVB N 106, koje se u ovom slučaju rabe kao pravila tehničke prakse, što se temelji na članku 2. stavak 1. Zakona o zaštiti od požara (NN 58/93). 

Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi potvrdu od nadležne policijske uprave da se u glavnom projektu predviđene propisane ili posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara za projekte iz glavnog projekta koji se odnose na građevine na kojima postoje posebne mjere zaštite od požara (članak 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara (NN 33/05).

Ostale mjere zaštite od požara projektirati u skladu s važećim pozitivnim hrvatskim propisima i normama koji reguliraju ovu problematiku.

10. Mjere provedbe plana

Članak 67.

Svi radovi unutar granica obuhvata Plana (gradnja građevina i uređaja, parcelacija zemljišta i uređenje terena) ispod ili na površini zemljišta moraju biti u skladu sa odredbama Plana.

Članak 68.

Izmjene posebnih propisa i Odluka koje donosi Sabor, pojedina ministarstva ili Županija uključivo dokumente prostornog uređenja šireg područja ili prostornog plana područja  posebnih obilježja i slično ne smatraju se izmjenom Plana.

Članak 69.

Posebne uvjete građenja, koji nisu navedeni u Planu  iz područja vodoprivrede, zdravstva, zaštite od požara i drugih područja utvrdit će nadležne službe u suradnji sa stručnim službama, koje utvrđuju te posebne uvjete u skladu s propisima.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 70.

Planom se ne utvrđuje obaveza izrade detaljne planske dokumentacije.

11. Prijelazne i završne odredbe

Članak  71.

            Elaborat UPU-a sačinjen je u 6 izvornika i u digitalnom obliku. Ovjeren je pečatom Općinskog vijeća Općine Starigrad i potpisom predsjednika Općinskog vijeća i sastavni je dio ove Odluke.

Članak 72.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u „Službenom glasniku Zadarske županije“

                                                                              Predsjednik Općinskog vijeća:

                                                                               Jure Tomić dipl. oec.

^ Gore