POJEDINAČNI RAZVOJNI PROJEKTI |
|
|
|
OVČARSKA FARMA 1. UVOD
Područje Zadarske, Ličko-Senjske i Šibensko-Kninske županije raspolaže sa nekoliko pogona za preradu mlijeka. Svi oni imaju veliku potrebu za nabavkom sirovog ovčjeg mlijeka kojega na ovim područjima nema u dovoljnim količinama, iz razloga što do sada nije bio kvalitetno organiziran otkup. Ako se kvalitetno organizira prikupljanje i skladištenje ovčjeg mlijeka, te motivira uzgajivače na mužu, ovčarska proizvodnja će dati znatno veće rezultate nego ako se samo proizvode janjci za meso. PUR-om smo na području Jasenica predvidjeli izgradnju sirane za opskrbu koje će biti potrebna određena količina ovčjeg mlijeka. Na području zaleđa Starigrada i Selina te okolnih zaselaka unutrašnjosti općine postoje preduvjeti za bavljenje ovom proizvodnjom. Izgradnjom objekata, te nabavkom opreme stvaraju se uvjeti za kupnju rasplodnog stada, čime bi proizvodnja mlijeka i janjećeg mesa na farmi mogla započeti. Treba predvidjeti mogućnost proširenja kapaciteta i povećanja broja grla, jer je bolje da uzgajivač počne sa manjim stadom, kako bi naučio o ovoj proizvodnji, time i smanjio rizik od neuspjeha. Ovčarstvo na ovim područjima je ekstenzivno, slabo organizirano i nisko produktivno, iako uz bolju organizaciju ima povoljne uvjete za razvitak. Poboljšanje pasmina, intenzivnije korištenje grla na pašnjačkim površinama i suvremeniji tehničko-tehnološki pristup osiguravaju budućnost razvoja ove stočarske grane. Ovčarstvo i kozarstvo u Hrvatskoj dugo nisu smatrani razvojnom granom, stoga treba i dalje nastojati na povećanju i osuvremenjivanju ove proizvodne grane kako bi ona dobila mjesto u gospodarstvu koje zaslužuje. Za ovo područje i njegov gospodarski položaj oživljavanje ovčarstva i kozarstva ima osobiti značaj. U Hrvatskoj, osobito u područjima s manjom mogućnošću uzgoja krupne stoke, ovce se uzgajaju stoljećima. To se poglavito odnosi na priobalje, otoke, Bukovicu, Dalmatinsku zagoru, Liku i Gorski kotar. Početkom šezdesetih godina samo na širem prostoru Dalmacije uzgajalo se oko milijun ovaca (dva puta više nego danas u cijeloj Hrvatskoj). Postoji mišljenje da je ona i dobila ime po staroilirskoj riječi delma (ovca). Ovčarstvo je po broju grla najmanje bilo izloženo oscilacijama. Do 1991. godine broj ovaca je stalno rastao. Između 1981. i 1990. godine zabilježen je porast za 27.000 grla (3,73 %), a broj ovaca za rasplod za 13.000 grla (2,35 %). Početkom 1992. godine u odnosu na 1991. godinu broj je smanjen za 214.000, a broj ovaca za rasplod za 171.000 grla. Veći dio je poklan, ukraden i uništen tijekom borbi i ratnih razaranja. Stoga je potrebno nadoknaditi broj rasplodnih grla. Sada je u primorskom dijelu Hrvatske manje od 300.000 grla. Prosječno osnovno stado je u gotovo 2/3 obiteljskih gospodarstava manje od 50 grla, što je premalo za tržišnu proizvodnju. Na cijelom području prevladava domaća pramenka, a uvozom vunskih tipova ovnova različitih pasmina tijekom 18. i 19. stoljeća razvijeni su današnji sojevi primorske i otočne pramenke: dubrovačka, paška, creska, krčka, zlarinska, bračka, olibska, sinjska, podgorska ... Nezamisliva je uspješna i rentabilna ovčarska proizvodnja bez dovoljno pašnjaka, najjeftinije hrane za ovce. Osnovno stado kod nas na Jadranu treba činiti domaća pramenka ili domaća oplemenjena ovca, podjednakih mogućnosti proizvodnje mlijeka i mesa, pa su proizvodni i uzgojni ciljevi proizvodnja mesa, mlijeka i sira za koje se može reći da su ekološki čisti. Nakon klanja i odbića ženske rasplodne janjadi, izmuženo mlijeko kao značajan izvor dohotka se prerađuje u punomastan tvrdi ovčji sir ili prodaje sirani. Vuna za sada nije proizvodni cilj, ali uskoro može biti. Osnovni život domaćinstva osigurava kod nas oko 120 rasplodnih grla s pomlatkom. Ovisno o klimi, veličini i kakvoći zemljišta, na ovim prostorima se preporučuju farme 120-300 grla, sukladno čimbenicima učinkovitosti ovčarske proizvodnje obiteljskoga gospodarstva (proizvodni kapaciteti, stalna uposlenost 2 radno djelatna člana, tržište nabave i prodaje, visina ulaganja, itd.).
2. OPIS DJELATNOSTI POSLOVANJA Proizvodnja janjećeg mesa, svježeg ovčjeg mlijeka kao primarne djelatnosti i proizvodnja ženskog rasplodnog pomlatka, te proizvodnja stajskog gnoja kao sekundarne djelatnosti. Trenutno su u Hrvatskoj meso i mlijeko osobito ovčje deficitarni proizvodi, pa se ovoj proizvodnji pridaje velika važnost.
3. OCJENA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI ULAGANJA Otvorene su razvojne mogućnosti ovog projekta koncepcijom izgradnje farme. Uz malu nadogradnju povećava se kapacitet za 50 %. Proizvodnjom vlastitog rasplodnog pomlatka, koji djelom služi za remont stada, a djelom se stvara višak čime se omogućuje prodaja ili povećanje matičnog stada ovisno o potrebama.
4. ANALIZA LOKACIJE 4.1. Opis lokacije objekta Farme ovog tipa mogu biti locirane na ovom području u blizini seoskih naselja. Teren treba biti blago nagnut na južnu stranu te zaklonjen od bure.. Farme trebaju biti okrenute sjever-jug pri čemu je zapadni dio otvoren prema ispustu ili zapad-istok pri čemu su sa sjeverne, istočne i zapadne strane zatvorene i zaštićena od bure, južna strana je otvorena sa mogućnošću postavljanja zaštitnih mreža od sunčeve insolacije. Nove farme trebaju biti udaljene od najbližih susjednih kuće cca 200 m. Izbor smještaja ovčarnika ovisi o raspoloživosti struje, vode, udaljenosti od naselja, vlažnosti terena, utjecaju vjetra... Ovce su osobito osjetljive na vanjsku vlagu i vlagu u ovčarniku. Zbog vlage češće obolijevaju od zarazne šepavosti.
4.2. Opis zaštite i utjecaja okoline i zaštite na radu Farme trebaju biti 200 m udaljene od najbližih kuća, pa je time onemogućen svaki utjecaj buke, mirisa i drugih faktora na ljude. Blizu farme bila bi izgrađena deponija za stajski gnoj, čime bi riješili skladištenje fekalnog otpada. Nakon fermentacije stajski gnoj bi se djelom prodavao voćarima i povrtlarima, a djelom upotrebljavao za gnojidbu krmnog bilja na korištenim poljoprivrednim površinama. Strojevi i uređaji koji će se koristiti na farmi tipske su proizvodnje i zadovoljavaju propisima zaštite na radu. Svi dijelovi kao što su spojke, prijenosnice, rotori i pužni transporteri, propisno su zaštićeni zaštitama koje sprečavaju mogućnost ozljeda. Uređaji i instalacije biti će uzemljeni. Uz sve strojeve i uređaje predviđa se ploča s upozorenjima. Osiguranje odgovarajućih mikroklimatskih uvjeta u štali regulirano je prirodnom ventilacijom jer je štala otvorenog tipa sa vanjskom klimom. Uređaji i strojevi neće stvarati opasnu buku. Otpadne vode deponirat će se u taložnik. Stajski gnoj ako je dobro skladišten ne predstavlja opasnost za onečišćenje okoliša.
5. ANALIZA TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA 5.1. Tehničke karakteristike farme kao uvjeti zacrtane tehnologije a) Pozicioniranje štale Poluotvorena štala koja bi bila okrenuta u smjeru sjever-jug pri čemu je zapadna strana potpuno otvorena prema ispustu prilagođena okolnim objektima i stanju na terenu. Ako je okrenuta zapad-istok, tada su zapadna, istočna i sjeverna strana zatvorene sa dugačkim prozorima koje je vrlo lako skinuti ovisno o vremenskim uvjetima. Južna strana bila bi potpuno otvorena, zagrađena na 1,5 m visine montažnim materijalom radi sprečavanja izlaza ovaca, a do vrha su po potrebi specijalne mreže koje sprečavaju direktan prodor sunčevih zraka i negativan utjecaj vjetrova. Na istočnoj strani farme bila bi deponija za stajski gnoj. Jama bi imala kapacitet skladištenja gnoja 6 mjeseci. Jama bi bila udaljena 5-10 m od istočnog pročelja farme. Izgnojavanje bi se vršilo traktorskom daskom ili posebnim lakomanevrirajućim strojem, ili ručno kod farmi manjeg kapaciteta.. b) Konstrukcija i izgled štale Štala će biti veličine 200-500 m2 prostora ovisno o veličini stada.. Dimenzije: dužina 25 m, širina 20 m, visina do oluka 3 m. Štala će se sastojati od dvije povezane metalne konstrukcije u sredini kojih je žlijeb-samo veće štale. Na južnoj i sjevernoj strani krova također će biti oluci koji odvode oborinske vode. Krov bi bio nagiba 25 %, a štala pokrita sendvič (panel) pločama debljine 3 cm. Da bi se omogućio odvod vrućine nastale od sunca u gornjem djelu krova treba biti ugrađen otvor za protok zraka, te mora biti natkrit. Unutrašnjost štale treba biti podijeljena na dva djela između kojih je valov i krmne jasle. Sa sjeverne strane krmnog stola treba biti prostor za sjeno i krepka krmiva, a sa južne strane jasala prostor za smještaj ovaca koji se pregrađuje drvenim letvama ovisno o proizvodnom stadiju i veličini stada. Svi podovi trebaju biti betonirani grubljim betonom. Stočar uzgajivač treba osigurati oranice, pašnjake, livade, staje, spremnik koncentrirane hrane, sjenik, silos, osnovnu poljoprivrednu mehanizaciju i muznu opremu. Uz prostor za stoku, u staji se može urediti izmuzište i spremnik koncentrirane stočne hrane. Staja za ovce (ovčarnik) iznimno je važan ekološki činitelj za zdravlje, proizvodne sposobnosti grla i ustroj proizvodnih postupaka. U samim objektima odvija se janjenje i odgoj janjadi, tov, mužnja, šišanje, ..., pa objekti u svemu tomu moraju omogućiti maksimalnu proizvodnost. Ovčarnik mora biti od čvrstog materijala i zadovoljiti mikroklimatske zahtjeve ovaca. Budući da ovca ne traži veliki komfor i skupa rješenja, funkcionalni objekti se mogu graditi i od jeftinijih materijala ili postojeći prilagoditi uvjetima držanja ovaca. Po ovci je potrebno od 1,2 do 1,5 četvorna metra podne površine, 0,5 po janjetu i od 2 do 4 četvorna metra po ovnu. Ovčarnik za osnovno stado mora imati hranidbeni hodnik, s valovom za koncentrat, jasle za sijeno i pojilice za stalnu opskrbu pitkom vodom. Objekt mora imati mjesta za 12 do 20 prostora za janjenje koji se mogu demontirati odmah nakon janjenja. Ovnovi su cijelu godinu s ovcama, mjesec dana prije pripusta potrebno ih je odvojiti od ovaca kako bi se boljom hranidbom pripremili za mrkanje. Na sjevernoj strani ovčarnika, odmah do hranidbenog hodnika smješta se sijeno i slama, a uz ovčarnike su predviđeni ispusti za ovce, najčešće na južnoj strani u skladu s terenom i klimom.
5.2. Tehnološki proces proizvodnje Hranidba ovaca se temelji na voluminoznoj krmi: sijenu i zelenoj krmi (paši). Kada ona neće moći namiriti potrebe, obroci će sadržavati određene količine krepke krme (kukuruza, zobi i ječma). Na ovom području pašno razdoblje traje čitavu godinu, uz uvjet pregona ovaca u 7 i 8 mjesecu na Velebit ili Liku. Još je kritično razdoblje 120 dana u zimskom periodu, kad se smanjuje izdašnost krških pašnjaka, pa je potrebna dohrana ovaca sa sjenom, krepkim krmivima i vitaminsko-mineralnim preparatima. Tijekom 30 dana prije sezone mrkanja i 10 do 15 dana nakon mrkanja ovcama se dnevno daje u prosjeku 300 g koncentratnih krmiva (prekrupe zobi i ječma uz dodatak vitaminsko-mineralne smjese). Tijekom posljednjih 30 dana graviditeta i prvih 40 do 50 dana laktacije ovce se prihranjuju dnevno s 400 do 600 g krepkih krmiva. Količine ovise o kondiciji ovaca i broju janjadi po ovci. Janjad se hrani za rasplod i tovi do težine od 24 do 28 kg. Na tržište se iznose u dobi od 3 do 5 mjeseci. Janjad siše po volji do 60 dana. Nakon toga dodaje im se po volji koncentrat za janjad i najbolje sijeno. U tovu se u prosjeku po janjetu potroši 20 kg koncentrata, 20 do 25 kg sijena i oko 210 kg paše. Ovnovi se hrane na dobroj paši i sijenu po volji, 60 dana prije mrkanja i u vrijeme mrkanja trebaju dobiti dnevno 0,5 kg krepkih krmiva i sijena leguminoza, te 40 g vitaminsko mineralne smjese. Osnovno stado će se sastojati od rasplodnih ovaca domaće pasmine poznate kao pramenka, ili oplemenjene domaće ovce i odraslih ovnova. Ako bi naglasak bio na proizvodnju mesa onda bi se kao rasplodnjaci mogli koristiti ovnovi drugih mesnih pasmina, a janjad F-1 križanci dalje bi se koristili za tov i klanje. Za navedene veličine osnovnoga stada struktura stada ovaca je slijedeća: Sastav stada ovčarske farme za proizvodnju mlijeka i janjećeg mesa-prosječan broj grla po kategorijama Vrsta / broj grla I II ---------------------------------------------------------------------- Ovce 120 250 Ovnovi 4 8 Šilježice za remont stada 18 38 ---------------------------------------------------------------------- Ukupno: 144 296 Tehnološki proces proizvodnje ovčjeg mesa i mlijeka obuhvaća sljedeća razdoblja: pripust, janjenje, laktaciju, tov janjadi i suhostaj ili priprema za sljedeće janjenje i laktaciju. Ovčarska proizvodnja (mesa i mlijeka) počinje pripustom. Prevladava li kombinirani cilj proizvodnje, ovce se pripuštaju jednom godišnje, u jesen. Ako je osnovni cilj uzgoja proizvodnja mlijeka, poželjan je raniji pripust, odnosno janjenje (od prosinca do veljače), jer tada ojanjene ovce imaju veću proizvodnost mlijeka od kasnije ojanjenih. Ako se proizvodi janjad, najbolji je pripust s janjenjem krajem zime ili početkom proljeća, kako bi se mogao provoditi najrentabilniji pašni tov janjadi, koji daje meso najbolje kakvoće.
5.2.1. Tehnološki procesi i uvjeti proizvodnje mlijeka Shema tehnologije· Suhostaj 60 dana · Porod i dojenje janjaca 60 dana · Proizvodnja mlijeka za prodaju 100-245 dana Osnovne faze tehnološkog procesa proizvodnje mlijeka definirane su biološkim fenomenom vezanim uz reprodukciju. U biološkom, a onda i proizvodnom pogledu proces je janjenja početna točka proizvodnje. U tom pogledu je vrlo važan i period nakon poroda PURPERIJ u kojem na reproduktivnim organima rodilje nastaju promjene. Praktično se može smatrati da taj period traje oko 24 dana nakon poroda. Frekvencija gubitaka janjadi u porodu ne smije biti veća od 0,5-1 % ili računajući i kasnije u tijeku uzgoja do 5 %. Za buduću proizvodnju kao i za porod, ovce se moraju posebno pripremiti. Pripremni period traje cca 60 dana i nazvan je SUHOSTAJ. Za suhostaja plod se najintenzivnije razvija, a mliječna žlijezda i cijeli organizam fiziološki se pripremaju za janjenje i novu laktaciju. Da bi ovce što spremnije dočekale stres janjenja i laktacije, a janjad bila vitalnija i veće porodne mase, tijekom cijeloga graviditeta, a osobito na kraju (suhostaj), moramo uskladiti obroke količinski i kakvoćom: uz voluminozna, prihranjivati i s minimalnim količinama koncentriranih krmiva. Janjenje ovaca je najvažnoji dio ovčarske proizvodnje. Neposredno prije janjenja mora se pripremiti ovčarnik. Osobito dio za janjenje treba temeljito očistiti i dezinficirati. Poželjno je napraviti pojedinačne (stalne ili pokretne) odjeljke u kojima će se ovce janjiti, ili biti s janjcima odmah nakon janjenja. Janjenjem počinje proizvodni postupak (dobivanje janjadi za tov, rasplod i prodaju) i izlučivanje mlijeka. U prvim danima laktacije osnovna hrana janjadi je mlijeko. Vrijeme odbića ovisi o cijenama na tržištu (mlijeka, mesa itd.) i mogućnosti plasmana. Ako su cijene ovčjeg mlijeka ili sira povoljne, te je dobro organiziran otkup i prerada mlijeka, preporučuje se ranije odbiće janjadi i njihova dohrana koncentratima i sijenom. Nakon odbića ovce se muzu do kraja laktacije, a mlijeko se prerađuje u punomasni, tvrdi, ovčji sir. Prvih 2 do 3 tjedna života mlijeko je jedina hrana janjadi. Što prije ga se mora početi privikavati na dopunski obrok tako da mu se već nakon prvog tjedna ponudi dobro Livadno sijeno ili otava i koncentrat. Postupno se suhih krmiva daje sve više, da bi sukladno uzrastu i razvoju predželudaca zadovoljili hranidbene potrebe i osigurali što veći prirast. U tijeku i nakon purperija do cca 50 dana razvija se mliječnost do vrha, kada nastojimo da se janje što više razvije, te da ovca nastavi davati mlijeko i dalje. Za to vrijeme ovca traži posebnu njegu, hranidbu, higijenu i brigu.
5.2.2. Osnovne radne operacije u proizvodnji mlijeka a) Mužnja Musti dva puta i to ujutro i navečer, preporučujemo ručnu mužnju koja je znatno brža i učinkovitija pod uvjetom pridržavanja higijenskih mjera. Mužnju provesti brzo i kvalitetno. b) Sustav hranidbe Sustav hranidbe bi se zasnivao na slobodnoj ispaši tijekom cijele godine, uz dohranu sijenom i koncentriranim krmivima u kritičnim fazama proizvodnje. c) Zasušivanje Kod ovih pasmina ovaca, kod kojih nije izrazitija mliječnost dešava se samozasušenje. Kod problema sa vimenom dati adekvatne antimikrobne preparate. d) Rad u porodu Kvalitetno pripremiti ovcu za porod, te joj pružiti posebnu njegu i pažnju u samom porodu. U slučaju problema upotrijebiti specijalne zaštićene vitaminsko-aminokiselinske dodatke i visokoenergetske dodatke radi sprečavanja puerperalnog kolapsa. e) Reprodukcija Slobodni pripust ovnova u stadu. Obavezna zamjena ovnova svake druge godine iz drugog stada. Valja odabrati najkvalitetnije rasplodnjake kao garanciju uspješne reprodukcije i genetskog poboljšanja proizvodnih svojstava stada. f) Njega ovaca Osnovni problem njege ovaca jest njega papaka. Ona se sastoji od redovitog obrezivanja i dezinfekcije. Udobnost ovaca održat će se redovitim čišćenjem štale ili steljom ovisno o mogućnostima. Na ulazu u štalu potrebno napraviti dezinfekcijsku barijeru kako bi ovce svaki put dezinficirale papke. Time bi se smanjila učestalost zarazne šepavosti, koja je najveći uzročnik slabije kondicije, a time i slabijeg zdravlja stada. Šišanje ovaca, kupanje i čišćenje od parazita u proljeće. Provoditi redovitu mjesečnu dezinfekciju, dezinsekciju i po potrebi deratizaciju štale.
5.2.3. Krmna baza za predviđenu strukturu stada Nezamisliva je uspješna i rentabilna ovčarska proizvodnja bez odgovarajućih pašnjačkih površina. Najveći dio ukupnoga godišnjega obroka ovaca je paša. Travnjaci i oranice moraju zadovoljiti potrebe ovaca za voluminoznim krmivima (paši, sijenu, slami) i koncentratima (ječam, zob, kukuruz i u kritičnim razdobljima do 10% sojine sačme ili tostirane soje). Za proizvodnju sve potrebne voluminozne i veći dio koncentratne krme, za osnovno stado od 120 ovaca, pripadajući rasplodni pomladak i ovnove potrebno je 31 hektar poljoprivrednih površina: oko 28,5 ha činili bi pašnjaci i livade za pašu i sijeno za zimu, oko 2,5 ha oranice za proizvodnju koncentratne krme. Za stado od 250 ovaca je potrebno oko 80 ha, a za 500 ovaca oko 140 ha oranica, pašnjaka i livada. Ovi podatci se teško mogu primijeniti na ovim izrazito krškim i ekstenzivnim pašnjacima, stoga preporučujemo kupnju koncentriranih krmiva, a ispašu i proizvodnju voluminozne krme na vlastitim površinama.
5.2.4. Potrebni strojevi i mehanizacijaZa osnovno stado od 120 rasplodnih grla s pomlatkom i ovnovima dovoljna je osnovna, kod nas uobičajena poljoprivredna mehanizacija (traktor, kosa, sakupljač sijena i traktorska prikolica). Za uzgoj većega broja grla potrebno je proširiti strojni park, posebice opremom za spremanje stočne hrane (balirka, prevrtač sjena). Od opreme za ovce najvažniji su oprema za pregonske pašnjake gdje je to moguće (električni pastir, žica s izolacijom) i muzna oprema (muzni uređaj s elektromotorom, vakuum crpka i hladnjak za mlijeko).
5.2.5. Utrošak vode Farma bi imala automatska pojila na bazi plovka ili sa hidrostatskim ventilima, tako da bi ovce imale vode po volji. Ovce popiju dnevno od 4 do 7 litara vode (ovisno o udjelu suhe tvari u obroku, klimi i masi životinje). Manje količine utroše se za održavanje čistoće i pripremu za mužnju.
6. DJELATNICI Za predviđene poslove na farmi za proizvodnju janjećeg mesa i ovčjeg mlijeka kapaciteta 300 rasplodnih ovaca potrebni su sljedeći djelatnici:
Radno mjesto Stručna sprema Broj izvršitelja Broj mjeseci Voditelj-vlasnik SSS 1 12 Muzač KV 1 8 Radnik u proizvodnji NKV 1 12 Ukupno: 3 36 Honorarni suradnici dipl. ing. agronomije-stočarstva i veterinar. Kod farmi manjeg kapaciteta radna snaga se smanjuje. Za farmu kapaciteta 300 ovaca proizvodnog usmjerenja samo za meso, dovoljan je jedan djelatnik i vlasnik, uz angažman sezonski još jednog djelatnika.
7. ANALIZA TRŽIŠTA 7.1. Tržište nabave repromaterijala Koncentrate bi farma radila sama, a komponente za njih kupovali bi na slobodnom tržištu. Komponente sačinjavaju slijedeća krmiva: kukuruz, ječam, zob, pšenične posije, sojina sačma, ekstrudirana soja, repini rezanci, vitaminsko-mineralni dodaci i drugo. Voluminoznu krmu bi sami proizvodili s tim da bi se dio sjena ako gospodarstvo nema dovoljno vlastitih površina mogao kupiti u Lici. Sredstva i rezervne dijelove strojeva i mehanizacije nabavljala bi se od njihovih zastupnika i proizvođača. Nema nikakvih problema za nabavku repromaterijala za potrebe farme.
7.2. Tržište prodaje Uz kozu, ovca je na ovim područjima bila glavni opskrbljivač pučanstva mlijekom i mliječnim proizvodima, poglavito sirom. Ovca, osim što daje bjelančevinama bogato meso i mlijeko, služi i kao čistač od nepoželjnog raslinja, grmlja i korova, te tako izravno smanjuje mogućnosti izbijanja požara. Danas je u Hrvatskoj ukupno oko 550.000 ovaca. Oko 380.000 je rasplodnih grla, a ostalo je janjad i šilježad. Prema domaćoj potrošnji od oko 2 kg janjetine po stanovniku i ukupnoj potrošnji oko 8,8 tisuća tona, danas za domaću potrošnju nedostaje izmedu 4.000 i 4.300 t janjetine. Veći dio potreba namiruje se uvozom iz Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Novog Zelanda i iz nekih drugih zemalja. Mogućnosti plasmana domaćim i stranim turistima izrazito su visoke. Inozemni gosti upravo traže izvorne proizvode (meso, kruh, sir, med, masline, ulje, vino, ...). Sredozemlje ima povoljne uvjete za proizvodnju janjetine i drugih ovčjih proizvoda i prerađevina (sir, sušena ovčetina, ....) besprijekorne kakvoće. Zato je pravi trenutak da obnovom i razvitkom vlastite proizvodnje prekinemo uvoz rumunjske, makedonske, bugarske, novozelandske i inih janjetina, koje se kod nas prodaju kao paška, lička i dalmatinska. Domaća proizvodnja janjadi i ovčjega mlijeka u Hrvatskoj sada podmiruje oko polovice domaće potrošnje. Porastom turističke potrošnje potražnja će još više porasti upravo na jadranskomu području, gdje postoje dobre proizvodne mogućnosti za uzgoj ovaca. Gospodarski je značajno povezivanje proizvodnje s turističkom potrošnjom, te izravna prodaja registriranih proizvođača ugostiteljstvu. Jednako je na istomu tržištu lako ostvariv plasman ovčjega sira iz domaće proizvodnje (na tradicionalan način). Zbog sve većih zahtjeva i potreba na higijeni preporučujemo prodaju mlijeka obližnjoj sirani ili otvaranje vlastite mini sirane kapaciteta do 50.000 litara na godinu. Stajski gnoj se dijelom koristi za gnojidbu vlastitih površina za proizvodnju krmnog bilja, a dijelom prodaje obližnjim voćarima, vinogradarima i povrtlarima.
8. STRUKTURA ULAGANJA Cijena objekata primjerenih suvremenom uzgoju ovaca su od 1.500 do 2.800 Kuna (7,3 Kuna = 1 EUR) po rasplodnom grlu. Iznos se može smanjiti do 50% štednjom materijala i vlastitim radom. Osnovni strojevi i oprema vrijede oko 220.000 kuna, a sva preporučena mehanizacija za stado od 300 rasplodnih ovaca 300.000 Kuna. Vrijednost osnovnoga stada računamo na temelju prosječne veleprodajne cijene za domaću ovcu 800-1.000 kuna po grlu i 1.200 kuna za rasplodnoga ovna. Muznu opremu odabiremo prema kapacitetu farme, a nabavne cijene su od 20.000 kuna za jednostavniji sustav, do 50.000 kuna za složeniji sustav. Ukupna ulaganja u preporučene kapacitete farme kreću se od 500.000 kuna do 1.500.000 kuna. Pravilnikom o poticajima u poljoprivrednoj proizvodnji za kreditirana kapitalna ulaganja predviđen je povrat 25% sredstava, ovo svakako treba uzeti u obzir prilikom analize ove investicije.
9. TROŠKOVI PROIZVODNJE I PRIHODI 9.1. Formiranje ukupnog prihoda Knjiga-Opći dio PUR-a, tablica 19. "Proizvodna obilježja farme ovaca različitih kapaciteta" prikazuje proizvodne učinke farmi ovaca, na temelju tehnoloških normativa za suvremeni uzgoj gospodarskih odlika visoke kakvoće, koji se pravilnom tehnologijom mogu dobiti i kod nas. U prihode farmi se druge godine nakon ulaganja uračunava sva proizvedena janjad, a nakon pete godine se od proizvedene janjadi odbija janjad koja se rabi za obnovu (remont) stada. Isto tako, u prihode se uračunava prodaja izlučenih ovaca, te državna naknada po rasplodnom grlu. Iz tablice 20. iste knjige "Proračun gospodarskoga učinka proizvodnje janjadi i ovčjega sira" vidimo povećanje gospodarske učinkovitosti na farmi ovaca na kojoj se povećava kapacitet uzgoja. Za naše jadransko područje su osnovna ograničenja veličina poljoprivrednih površina i njihova kakvoća. Na osnovu podataka o formiranju ukupnog prihoda, materijalnih troškova, bruto plaća, amortizacije i kamata na kredit izračunali smo račun dobiti i gubitaka kojega smo prikazali u Općem djelu PUR-a u navedenoj tablici, stoga ovdje nema potrebe ponavljati isto.
10. ZAKLJUČNA OCJENA PROJEKTA Ovim investicijskim programom izvršena je analiza preduvjeta za pokretanje Ovčarske farme kapaciteta 120-300 rasplodnih ovaca. Utvrđena su investicijska ulaganja, tehničko-tehnološke karakteristike farmi, zaštita okoliša, a prethodno je u Općem djelu PUR-a izrađena analiza ekonomsko efikasnosti predviđenih modela. Osnovni preduvjeti rentabilne proizvodnje s tehnološkoga stajališta su: · kakvoća osnovnoga stada, · težište na vlastitoj proizvodnji stočne hrane i pašnjačkom načinu držanja ovaca, · dosljedno provođenje potrebnih tehnoloških postupaka · korištenje većinom vlastite radne snage. S ekonomskoga stajališta važna je prije svega izravna prodaja proizvoda ili organizirana prodaja bez većega lanca posrednika. Ostvarenjem tehnoloških normativa suvremenoga uzgoja ovaca mogu se postići visoki gospodarski učinci. Prevladavanjem temeljnog ograničenja, neadekvatnog načina držanja i proizvodnje janjadi, proširivanjem proizvodnje mužnjom i prodajom mlijeka ili proizvodnjom ovčjega sira, te povećanjem kapaciteta i okrupnjavanjem poljoprivrednih površina, relativno visoka ulaganja u farmu ovaca su gospodarski jako isplativa. Sa stajališta sigurnosti proizvodnje značajna je mogućnost povoljnoga kreditiranja ulaganja u objekte, opremu i grla visoke kakvoće, potpomognutoga djelovanjem državnih institucija, te stalna državna potpora za obnovu i razvitak osnovnog stada. Stoga iznosimo osnovne razloge za ovu proizvodnju:
|
||
|
|
