1. UVOD
1.1.
TEMELJNE ZNAČAJKE
1.2. NAČIN RADA
1.3. RAZLIKE STANJA U POJEDINIM JLS-e PODVELEBITSKOG
KANALA
1.3.1. Gospodarstvo
1.3.2. Ostala područja
djelatnosti
1. UVOD
Općine Jasenice, Novigrad, Posedarje i
Starigrad županijskom podjelom pripadaju prostorno-razvojnoj cjelini
Podvelebitskog kanala. Ovdje još pripada i općina Ražanac koja nije
predmet ovog razmatranja. Ovim razmatranjem još je obuhvaćen i grad
Obrovac kao susjedna JLS-e koja županijskom podjelom pripada
prostorno-razvojnoj cjelini Bukovica. Ovo područje ima komparativne
prednosti zemljopisnog položaja, prirodnih resursa i komunikacija
koje će biti od koristi u predstojećim mogućnostima integriranog
europskog i svjetskog gospodarstva. Da bi se iskoristili ovi
potencijali potrebno je krenuti sa ubrzanim održivim gospodarskim
razvojem kako bi se što više približili dostignućima europskog i
svjetskog razvoja. Ovaj razvoj će biti planski vođen počevši od
Općina i Grada kao JLS-e, preko Zadarske županije kao regionalne
organizacijske jedinice, te će biti objedinjen i koordiniran na
razini Republike Hrvatske. Ovaj razvojni program je konkretizacija
ROP-a Zadarske županije za područje grada Obrovca i ovih Općina. Da
bi se iskoristili svi potencijali te da bi se odgovorilo na ključne
izazove, kao što su nezaposlenost i ratno nasljeđe, od presudne je
važnosti da su budući strateški razvoj i investicije dobro
usmjereni. U ovim dijelovima iznesen je pregled i analiza
teritorija, okoliša, infrastrukture, ljudskih potencijala,
gospodarstva, te socijalnih i administrativnih potencijala općina
Jasenice, Novigrad, Posedarje i Starigrad, te grada Obrovca.
Prepoznata su i predstavljena ključna pitanja s kojima se susreće
svako područje. Ovo izvješće je temeljni dio iz kojega će proizići
PUR, te je čvrsta osnova za daljnji rad pri definiranju
pojedinačnih razvojnih projekata, te smjernica za teme pri obradi
različitih područja djelatnosti.
Opći cilj ovog programa je smanjenje razlika
u razini razvoja ovog područja i ostalih razvijenijih dijelova
Zadarske županije, Zadarske županije i Hrvatskog prosjeka, te
zemalja članica EU, s ciljem poboljšanja gospodarskog stanja i
kakvoće života stanovništva. Uklanjanje ili ublažavanje postojećih
razlika u gospodarskom i društvenom razvoju, koje imaju svoje
korijene u prošlosti i koje su se umnožile zbog Domovinskog rata,
ostaje dugoročna uloga regionalne politike Hrvatske. Njena primjena
nastavit će se u razdobljima planiranja i nakon 2010. godine.
Plan ima dvije primarne svrhe:
1.Procjena razvojnih potreba općina Jasenice,
Novigrad, Posedarje i Starigrad, te grada Obrovca.
2.Planiranje iskorištavanja sredstava EU i
javnih/privatnih investicija.
^ Gore
1.1. TEMELJNE ZNAČAJKE
Razvojni projekt je iznimno značajan za
pojedinu JLS-e jer mu je krajnji cilj formiranje visokoprofitnih
proizvoda i uslužnih modela na pojedinim područjima. On to omogućuje
osmišljavanjem djelatnosti, koje se upravo na ovom prostoru mogu
odvijati najuspješnije, osiguravajući subjektima uključenim u te
djelatnosti uspješnu tržišnu utakmicu. Razvoj će u ovom projektu
biti održiv, cjelovit i odnositi se na više područja života i rada u
ovim Općinama. Nastajanje razvojnog projekta rezultat je inicijative
načelnika općine Jasenica, Novigrad, Posedarje i Starigrad koji su
potpisali sporazum o zajedničkoj izradi PUR-a, te su napravili
Projektni zadatak i proveli Natječaj, te izabrali izvoditelja
projekta tvrtku «Ekofarm» s kojom su sklopili ugovor o izradi
projekta. Prethodno su Općinska vijeća svih općina donijela
zaključak o izradi PUR-a. Nakon toga dobivene su osnovne smjernice
za izradu projekta od čelništva Županijskog ureda za obnovu i
razvitak i Uprave za regionalni razvoj koja je pri Ministarstvu
mora, turizma, prometa i razvitka. Uprava za regionalni razvoj
djeluje u smjeru konkretnih potpora za izradu i provedbu razvojnih
projekata. Ovdje je još uključeno i Ministarstvo poljoprivrede,
šumarstva i vodnog gospodarstva u čijoj je nadležnosti održivi
razvitak ruralnog prostora. Grad Obrovac kao susjedno područje sa
određenim razvojnim sličnostima i ograničenjima naknadno se je
uključio u zajedničku izradu PUR-a sa navedenim općinama
Podvelebitskog kanala.
Osnovni ciljevi
upravljanja razvojem su:
-
trajno održivi razvoj
-
društveno zadovoljavajuća naseljenost
-
ujednačeni uvjeti gospodarskih ulaganja u svim dijelovima
države
-
ujednačena opskrbljenost pučanstva i gospodarstva u svim
dijelovima države
-
dovoljna raznovrsnost strukture gospodarstava i domaćinstava
-
potpuna dostupnost svim prednostima i mogućnostima svih
državnih područja
Glavni cilj
uvođenja PUR-a je oblikovanje razvojne vizije. Glavni tvarni
rezultat ovog dijela posla je Razvojni nacrt iz kojega proizlaze
prijedlozi projekata i djelatnosti koje će biti temelj daljnjeg
rada.
^ Gore
1.2. NAČIN RADA
Izrađivač projekta je formirao Razvojni tim
koji je obradio prikupljene podatke te utvrdio postojeće stanje
zajedno s predstavnicima lokalnih zajednica i odredio mogućnosti
daljnjeg razvoja. Ovi razvojni spisi izrađeni su na ujednačen način
po usklađenoj metodologiji Uprave za regionalni razvoj, te
sadržavaju određene obvezne teme i poglavlja. Za svaku Općinu
posebno, izvršena je analiza stanja i osmišljen skup razvojnih mjera
i djelatnosti međusobno usklađenih između obrađivanih i susjednih
Općina, objedinjenih na razini Županije koje će postati ostvariva
razvojna politika na razini cijele države. Kao što se za uređenje
prostora i gospodarenje prostorom izrađuje Prostorni plan tako se za
upravljanje razvojem izrađuje i usvaja Projekt ukupnog razvoja. Isto
tijelo koje usvaja prostorni plan usvaja i PUR. Svakako bi najprije
trebalo usvojiti PUR, a tek onda Prostorni plan. Osim zajedničkih
tema za sve četiri Općine, analizom su utvrđene pojedine
specifičnosti i razlike u razvoju i opterećenosti pojedinih
područja, te različiti resursi i područni kapital koji će svakako
definirati i razlike u odabiru pojedinih razvojnih projekata. U
analizi stanja sadržani su svi relevantni podatci koji će daljnje
odrediti programe razvoja za svaku Općinu posebno. Svi ovi podatci
prikupljeni su od Općinskih uprava, Zavoda za statistiku,
Županijskih službi, Ministarstava i drugih institucija mjerodavnih
za pojedina područja.
^ Gore
1.3. RAZLIKE
STANJA U POJEDINIM JLS-e PODVELEBITSKOG
KANALA
1.3.1.
Gospodarstvo
U općini Starigrad
najrazvijeniji je turizam i uslužne djelatnosti, u općini Posedarje
poljodjelska i prerađivačka proizvodnja, u općini Novigrad ribarstvo
i vađenje pločastog kamena, dok je u općini Jasenice
najzastupljenija stočarska i prerađivačka proizvodnja, a ima i
najbolju gospodarsku infrastrukturu naslijeđenu od propalih pogona.
Općina Starigrad i Jasenice imaju raznovrsniji i ljepši krajolik,
dok općine Posedarje i Novigrad imaju bolje pogodnosti i više
kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju.
Prema proračunima
najveće prihode poslovanja ostvaruje općina Posedarje, pa općina
Starigrad i Novigrad, a najslabije općina Jasenice.
1.3.2. Ostala područja djelatnosti
U općini Novigrad i
Posedarje slabije je riješena vodovodizacija. U općinama Jasenice i
Starigrad manja je zastupljenost društvenih i kulturnih događanja.
Samo općina Posedarje ima vrtić, ostale općine nemaju. Općina
Jasenice nema zgradu općine i poštu, dok ostale općine imaju. Općina
Jasenice i općina Posedarje imaju bolji geoprometni položaj od
ostale dvije općine. Niti jedna općina nema kvalitetno riješenu
odvodnju otpadnih voda i zbrinjavanje otpada. Općina Jasenice je u
ratu najviše stradala, pa je startala sa nižeg razvojnog polazišta,
ujedno je i najzagađenija minama, te ima najgore nasljeđe
devastiranog prostora.
* Grad Obrovac u
okviru Zadarske Županije pripada Prostorno-razvojnoj cjelini
Bukovice pa ovdje nije uspoređivan sa općinama Prostorno-razvojne
cjeline Podvelebitskog kanala, ali pri određivanju strategije
razvoja i odabiru pojedinačnih projekata gospodarskog razvoja vodit
će se računa o sličnostima i razlikama kako ne bi došlo do određenih
preklapanja u razvoju.
|