« Povratak

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE STARIGRAD

 

4. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE STARIGRAD

     4.1. SWOT ANALIZA

     4.2. STRATEŠKI PLAN RAZVOJA

          4.2.1. Vizija razvoja općine Starigrad

          4.2.2. Ciljevi i pravci ukupnoga, a posebno gospodarskog razvoja općine Starigrad

          4.2.3. Koraci do ostvarenja zacrtanih ciljeva razvoja općine Starigrad

          4.2.4. Definiranje pojedinačnih projekata razvoja za općinu Starigrad

 

 

 

4. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE STARIGRAD

 

4.1. SWOT ANALIZA

 

U slijedećem pregledu navedena je SWOT analiza cjelokupne ekonomske i socijalne situacije općina Jasenice, Novigrad, Posedarje i Starigrad, te grada Obrovca. Glavne točke temelje se na osnovnim analizama (Poglavlje 3.). Budući da su ove četiri Općine i grad Obrovac integralni dio Zadarske županije i ova analiza je dio SWOT analize Zadarske županije. Slabe i jake strane, kao i mogućnosti i prijetnje općinama Jasenice, Novigrad, Posedarje i Starigrad, te gradu Obrovcu sažeto su prikazane u slijedećoj tablici:

 

 

Tablica 7: Swot analiza

 

SNAGE

SLABOSTI

 

Ljudski resursi

 

* Raspoloživi ljudski resursi

* Relativno dobre mogućnosti obrazovanja:

blizina Zadarskog sveučilišta koje je staro i ima

dobar ugled, organiziranost srednjih stručnih škola

* Dugoročna nezaposlenost

 

* Depopulacija/napušteni zaselci/ premalo razvijena

 

područja/povremeno boravište

veliki postotak populacije u mirovini (uključujući

branitelje)nije u mogućnosti integrirati se u ekonomiju

* Neravnoteža između ponude i potražnje na tržištu rada

 
 
 

Okolina i prirodni resursi

 

* Povoljni zemljopisni položaj

* Prirodne ljepote

* Dobra strateška lokacija za daljnji čvorišni

razvoj

* Čista, zdrava i raznolika okolina, uključujući

Nacionalni park i park prirode

* Pogodno tlo i klimatski uvjeti za proizvodnju

zdrave hrane

* Čisto more za turizam i marikulturu

* Dovoljno vode dobre kvalitete

* Kulturno povijesno nasljeđe

* Negativna prirodna baština mineralnih iskopina

* Neadekvatno saniranje otpadnih voda i čvrstog otpada

* Zaostala minirana područja

* Bespravna gradnja, osobito uz obalu

* Neiskorištene mogućnosti korištenja poljoprivrednih

resursa, osobito u nekim od promatranih Općina

* Nedostatak katastra o postojećim prirodnim resursima

(poljoprivreda, šumarstvo, vodno gospodarstvo)

 

Ekonomske aktivnosti

 

* Pojava dinamičnog sektora malog i srednjeg

poduzetništva

* Visoka radna produktivnost u privatnim

poduzećima

* Dobra turistička infrastruktura i mogućnost

usklađivanja s «novim trendovima»

* Neprivlačna okolina za investicije, osim za nekretnine

* Prodaja zemljišta i nikakva (slaba) kontrola novih

vlasnika, lokalne pogodnosti su male i indirektne

* Ekonomija oslabljena ratom, minirana područja i polja

* Fragmentacija zemljišta, nejasna struktura vlasništva,

katastarska pitanja

* Veliki neslužbeni sektor (siva ekonomija)

* Informatička i moderna tehnologija nisu dobro integrirane 

u ekonomiju i produktivne sektore

* Usitnjenost, neorganiziranosti i nekonkurentnosti

gospodarstva

* Zastarjeli i spor transfer tehnologije

* Neriješeni vlasničko-imovinski odnosi kod poljoprivrednog

zemljišta

* Nedostatak izvedbeno usmjerenih, profitnih proizvodnih

programa

* Komplicirana administrativna procedura

* Nedostatak kreditnih garancija

 

Infrastruktura i usluge

 

* Izgradnja nove autoceste Zagreb-Zadar (2003)

velika je prilika daljnjeg ekonomskog razvoja i

turizma

* Mreža cesta u Općinama dobro je integrirana u

županijski državni sustav

* Telekomunikacijski sustav općina Podvelebitskog

kanala je zadovoljavajući

* Više modelni sustav transporta nisu dostupni na području

Podvelebitskog kanala

* Nema plana uklanjanja otpadnih voda

* Neka mjesta su bez potrebne infrastrukture

* Neodgovarajuće saniranje otpada, nema prave aktivne

strategije uklanjanja otpada

* Nefunkcioniranje ili loša opremljenost domova zdravlja

nedostatak ili zastarjelost nekih infrastrukturnih objekata

 

 

 

Vlada, planiranje, zakoni i propisi

* Donošenje strategije razvitka Hrvatske

* Donošenje prostornih planova Općina i Županija

* Donošenje programa razvoja Općina i ROP-a

Zadarske županije

*  Neriješena konkurencija za iskorištavanje obalnog 

područja

* Bespravna gradnja, nije nametnuta

* Spora i tradicionalna birokracija, ograničena suradnja

među institucijama
* Nedostatak baza podataka i statističkih podataka u
svrhe planiranja
* Neusklađenost pojedinih zakona potrebama pojedinih
djelatnosti

PRILIKE

PRIJETNJE
Ljudski resursi

* Razvoj sistematske kampanje u drugim državama

(Italija, Njemačka, Australija, Amerika) kako bi se

 privukla nova ulaganja Hrvata koji žive u 

inozemstvu

* Odljev visokokvalitetne radne snage u druge dijelove
Hrvatske ili u inozemstvo zbog nedostatka mogućnosti
zapošljavanja
* Slab prirodni priraštaj stanovništva
Ekonomija i infrastruktura

* Novi trendovi u turizmu (nautika, sport, ruralni sadržaji, agroturizam, zdravstveni turizam,lovni turizam, pustolovni turizam ) koji se moraju razviti

* Nacionalni program kreditiranja za mali elitni

turizam na obali

* Prema novim trendovima razvoj zdrave/organske

hrane i agro-procesiranja posebnih proizvoda

(maslinovo ulje, bademi, orasi, med, sir)

*Industrija u maloj mjeri kao što je elektronički softver

i uređaji, industrija sitnih rezervnih dijelova

* Razvoj interneta, e-trgovine i informacijske

tehnologije

* Promocija i razvoj obnovljenih izvora energije

(vjetra i sunca)

* Predloženi dogovor o transportu velikih tankera (Omišalj-
Krk) velika je prijetnja turizmu
* Globalna konkurencija, masovna proizvodnja hrane i
drugih osnovnih dobara
* Razvoj masovnih turističkih projekata u susjednim
državama (takozvana nova odredišta)
Regionalni i politički faktori

* Pozitivne pokretačke snage povezane s prijavom

zemlje za ulazak u EU.

* Nacionalna porezna politika i visoka davanja na plaće
* Politike stranih i općih ulaganja: nedostatak jasnih pravila i propisa za nova ulaganja, nedostatak sistematskih
informacija
* Moguće nesuglasnosti između politika razvoja JLS
županije i ostatka zemlje
* Politička nestabilnost u susjednim zemljama (negativan
učinak na turizam

 

SWOT analiza osnovni je dio za određivanje vizije, razvojnih ciljeva i strategije. Ciljevi se temelje na identifikaciji područja u kojima su potrebne intervencije i kojima će se ispraviti slabosti, a graditi na onima koja obećavaju potencijal i mogućnosti.

^ Gore 

 

4.2. STRATEŠKI PLAN RAZVOJA

 

Strateško planiranje se rabi pri stvaranju odrednica prema prostoru i okolišu. Ovim planom se pružaju temeljne svrhovite  smjernice koje definiraju razvoj općine Starigrad do 2010. godine. Važan je u odabiru budućih pravaca razvoja, te upozorava da se treba pripremiti za tu budućnost na svaki mogući način. Provedene faze u procesu planiranja su: Dogovor, prikupljanje podataka, procjena, definicija strateškog plana i ponovna procjena.  U okvirima definiranja strateškog plana donijeta je vizija razvoja općine Starigrad koja odražava najbolju moguću budućnost koja se može predvidjeti za Općinu, što ona želi postići i kako će općina Starigrad izgledati kada postigne svoj cilj. Predviđanje se temeljilo na razumijevanjima tehničko-tehnoloških trendova, demografiji, pravilima i načinu života koji se mogu upregnuti u preoblikovanje poslovnih i gospodarskih pravila i stvaranju novoga konkurentnoga prostora. Isto tako smo procijenili snage i slabosti unutarnjih i vanjskih čimbenika o čemu je bilo govora u swot analizi.  Zatim su određeni ciljevi ostvarenja razvoja kao krajnje odrednice razvoja Općine. Ovi ciljevi su značajni koraci u ostvarenju Izjave o viziji razvoja, te se trebaju pratiti pri usmjeravanju sa sadašnjeg  prema željenom stanju zacrtanom u zadacima. Nakon toga smo definirali korake koje je potrebno napraviti da bi se ostvarili zacrtani ciljevi, pri čemu je identificirana i procijenjena strateška opcija općine Starigrad. Identificirali smo čimbenike tekuće i buduće politike, probleme, mogućnosti, proizvode kraja, usluge, zastupane vrijednosti i lokacije.

Čim se plan provede morao bi biti ponovno procijenjen, tako da se proces može ponovno započeti. Ako rezultati ne budu postignuti, treba priznati neuspjeh i popraviti dijelove ili cijeli strateški plan. Dakle strateško planiranje je proces koji se ponavlja periodički kako bi se strateški razvoj mogao planski i usmjereno voditi ka zacrtanim ciljevima.

 

4.2.1. Vizija (predviđanje) razvoja općine Starigrad

 

Prema svojoj viziji općina Starigrad želi biti jedna od razvijeniji općina Zadarske županije područnog značaja, koja će  brižno skrbiti o prirodnom okolišu i gdje se ubrzani ekonomski rast spaja sa povijesnim i tradicionalnim vrijednostima. Dugoročno općina Starigrad želi biti JLS koja će postizati rezultate usporedive s najrazvijenijim općinama u Republici Hrvatskoj i s prosjekom u općinama EU u svim osnovnim kriterijima (uključujući BDP po glavi stanovnika, stopu zaposlenosti, kvalitetu javnih usluga, stanje osnovne infrastrukture) i odgovarajuću kvalitetu života svoje populacije. Za sada općina Starigrad zaostaje za razvijenijim općinama po većini makroekonomskih kriterija kako bi se ublažile razlike iz dugoročne perspektive bit će potrebna viša stopa ekonomskog rasta.

 

Slika 1: Vizija (predviđanje) razvoja

 

V  I  Z  I  J  A

 

Općina Starigrad je JLS-e Zadarske županije područnog značaja gdje se ubrzani  gospodarski i infrastrukturni razvoj spaja s tradicijom i povijesnim vrijednostima održavajući čisti okoliš i ne ugrožavajući ljepotu krajobraza.

 

 

D  U  G  O  R  O  Č  N  I    C  I  LJ  E  V  I

 

Do 2010. godine, općina Starigrad će biti značajno lokalno administrativno, prometno, kulturno i gospodarsko središte s uravnoteženim ekonomskim i održivim rastom, temeljenim na tradicionalnim vrijednostima, koji uključuju sve oblike turizama, poljodjelstvo, stočarstvo, ribarstvo, uzgoj školjaka i tehnološki orijentiranu

proizvodnju koja ne zagađuje okoliš, a u funkciji je potreba turizma.

 

 

 

 

 

 

 

 

Poseban cilj 1

Poseban cilj 2

Poseban cilj 3

Održivi raznovrsni ekonomski razvoj,

uglavnom zasnovan na turizmu, ribarstvu,

poljoprivredi, čistoj industriji i uslugama.

Razvoj uravnotežene socijalne,

 

Razvoj ljudskih resursa,

obrazovanje i informatizacija.

 

komunalne i gospodarske infrastrukture.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

             

 

 

Analizom stanja utvrđeni su prioriteti razvoja i mjere koje je potrebno poduzeti za postizanje zadanih ciljeva.

 

a) Prioriteti

Prioritet 1: Stvaranje preduvjeta za investiranje na područje ovih pet JLS-e

Prioritet 2: Razvijanje malog i srednjeg poduzetništva u svrhu povećanja zaposlenosti i

                   Proizvodnje

Prioritet 3: Razvijanje i promoviranje proizvodnje temeljene na vlastitim resursima

Prioritet 4: Komunalna infrastruktura

Prioritet 5: Ekonomska i prometna infrastruktura

Prioritet 6: Socijalna infrastruktura

Prioritet 7: Zaposlenost i obrazovanje (veze između obrazovanja i poslovne potražnje) 

 

b) Mjere

Ove mjere su dio mjera ROP-a, a podrazumijevaju:

Mjera 1: Razvojna strategija malog i srednjeg poduzetništva

Mjera 2: Razvoj i promocija svih oblika turizma

Mjera 3: Proizvodnja i prerada poljoprivrednih proizvoda

Mjera 4: Razvoj i promocija marikulture i ribarstva

Mjera 5: Modernizacija tehnologije

Mjera 6: Razvoj vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje

Mjera 7: Zbrinjavanje svih vrsta otpada

Mjera 8: Razvoj energetskog sustava

Mjera 9: Razvoj prometne infrastrukture

Mjera 10: Razvoj poljoprivredne infrastrukture

Mjera 11: Modernizacija i izgradnja vrtića, škola, kulturnih i športskih objekata

Mjera 12: Izgradnja i opremanje ustanova socijalne skrbi i zdravstvenih ustanova, pomoć

                 udrugama građana

Mjera 13: Poticanje zapošljavanja

Mjera 14: Stručno usavršavanje u državnim službama i lokalnoj samoupravi        

 

4.2.2. Ciljevi i pravci ukupnoga, a posebno gospodarskog razvoja

          općine Starigrad

 

Na temelju iznijetih ciljeva, prioriteta i mjera razvoja područja podvelebitskog kanala i Bukovice doprinosi se ubrzanom policentričnom razvoju Zadarske županije kao jedne od najperspektivnijih Hrvatskih županija. Projekt ukupnog razvoja ovih JLS-e skladno je prilagođena strategiji razvoja Zadarske županije (ROP). Glavni cilj ovog usklađenja je omogućavanje planskog vođenja razvoja Zadarske županije. Ostvarenje projekta razvoja općine Starigrad imat će iznimno jak i pozitivan utjecaj na demografski i gospodarski razvoj, na povećanje društvenog standarda i zaštitu okoliša pri tome će jedan od temelja razvoja biti Prostorni plan općine Starigrad i Prostorni plan Zadarske županije.

- Turizam je osnovni pravac razvoja, vodeći pri tome računa o specifičnim obilježjima (središnje mjesto na jadranskoj obali, parkovi prirode, bogatstvo ponude zdrave hrane, …). Razvoj turizma imat će višestruki učinak na razvoj mnogih brojnih djelatnosti koje uključuju veću i bolju povezanost pojedinih područja na kojima su locirani kapaciteti tih djelatnosti.

- Poljodjelstvo, stočarstvo, ribarstvo, uzgoj školjaka kao tradicionalne grane ovog kraja treba učiniti efikasnim i posebno prepoznatljivim u domeni prirodne i zdrave hrane i prehrambenih proizvoda visoke kakvoće i specifičnosti.

- Industrijski razvoj zbog osjetljivosti područja mora se ograničiti samo na sitnu prerađivačku industriju koja je u funkciji poboljšanja opskrbe u turizmu, a treba se temeljiti na prirodnim izvorima područja i novoj tehnologiji

- Sektor usluga s vodećim mjestom ugostiteljstva i trgovine te obrtničkih usluga mora biti glavni pravac razvoja općine Starigrad.

- U ostvarivanju razvojne strategije mala i srednja poduzeća trebaju postati dominantan oblik poslovanja, ali pri tome treba podržati i veća poduzeća zbog njihovih višestrukih učinaka na razvoj cjelokupnog gospodarstva.

- Osobito je važno što je izgradnjom autoceste ova turistička destinacija približena unutrašnjosti Hrvatske i Europi, čime je omogućen ubrzani razvoj turizma i pratećih djelatnosti, što bi moglo biti važan čimbenik smanjenja nezaposlenosti ovog kraja. Autocesta će posebno omogućiti demografsku obnovu jer će se poboljšati zaposlenost uz to veće i stabilnije zarade pučanstva ovoga područja.

- Kako bi se pozitivni demografski trendovi nastavili treba dalje razvijati obrazovanje s različitim programima stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije, čime se osigurava dovoljan broj stručnih i obrazovanih djelatnika potrebnih u gospodarstvu. Pri tome će važnu ulogu imati institucije koje organiziraju, potiču i podupiru takve aktivnosti (obrazovni sustav, udruge, komore, općina itd.).

- Izdašni i stabilni izvori financiranja razvoja bili su u proteklom razdoblju i još uvijek su jedno od najvećih ograničenja gospodarskog razvoja. U financiranju investicija glavno mjesto imaju krediti poslovnih banaka, dok su izravna ulaganja i cijeli set aktivnosti u dijelu vrijednosnih papira (dionice, obveznice) osim u iznimnim slučajevima manje zastupljene. U idućem razdoblju treba očekivati sve više izravnih ulaganja dok bi bankarski krediti također zadržali visoku poziciju u financiranju investicijskih ulaganja. U tom smislu izgrađena prometna infrastruktura i veće razvojne mogućnosti učinit će prostor općine Starigrad privlačnijim i prihvatljivijim za nova ulaganja. Budući da se i na razini države osnivaju različiti razvojni fondovi koji imaju sredstva, te programi za gospodarsko socijalni oporavak, osobito za područje posebne državne skrbi, realno je za očekivati iz tih izvora dodatna sredstva za svekoliki razvoj općine Starigrad. 

- Svako proširenje djelatnosti izvan zacrtanog ili uvođenje novih tehnologija mora proći rigoroznu ekološku provjeru.

U  određivanju strategije razvoja vodili smo računa o razvojnim ograničenjima ali se mora polaziti i od prednosti kao što je područni kapital:

- Relativno velik broj stanovništva povoljne dobne i kvalifikacijske strukture, veliki broj mladih obrazovanih i stručnih kadrova.

- Postojeća gospodarska struktura i stvoreno društveno bogatstvo posebno za novi razvojni ciklus, nove razvojne programe, tehnološki napredak te novu kakvoću tradicijskih proizvoda.

- Veliki slobodni i neizgrađeni prostori pogodni za izgradnju turističkih kapaciteta,  i drugih pratećih gospodarskih djelatnosti.

- Očuvana priroda i raspoloživo poljoprivredno zemljište pogodno za razvoj poljodjelstva, stočarstva i proizvodnju zdrave hrane za domaće potrebe i potrebe turizma.

- Prirodni resursi i geoprometni položaj sa izgrađenom prometnom infrastrukturom.

- Postojeća komunalna infrastruktura i planovi razvoja komunalne infrastrukture.

 

Posebno treba poticati stvaranje proizvoda bolje kakvoće, te prepoznatljivih robnih marki s obilježjima podneblja koje uz kvalitetu jamče izvornost i poželjan način proizvodnje.

Svako svladano ograničenje korak ja na putu prema bržem gospodarskom i ukupnom razvoju.

  

Najvažniji problemi razvoja općine Starigrad su: 

- Velika nezaposlenost 

- Slaba organiziranost i izražena financijska i druga nesposobnost gospodarstva za ulaganje u nove razvojne programe i usvajanje novih tehnologija.

- Još uvijek velika nelikvidnost što onemogućava ostvarenje razvojnih programa.

- Velike administrativne i druge teškoće za strana ulaganja.

- Dugi rokovi aktiviranja novih investicija i početka rada obnovljenih i novih objekata.

- Zabrinjavajuća depopulacija.

- Slaba komunalna opremljenost i izgrađenost infrastrukture.

- Nestvarna očekivanja da će netko sa strane s razine države riješiti sve problema područja od posebne državne skrbi.

- Neodgovarajući sustav upravljanja razvojem, jer je lokalna administracija osim u Zadru preslaba i bez sredstava.

- Dugogodišnji problem odlaganja krutog otpada i njegovo neodgovarajuće rješavanje.

- Neriješenost kanalizacijskih sustava i sustava odvodnje.

 

Povećane potrebe za vodom moraju se trajno riješiti tako da se osiguraju dovoljne količine pitke vode visoke kakvoće s rijeke Zrmanje. Stoga se mora nastaviti izgradnja postojećih vodoopskrbnih sustava, te izrada projektnih rješenja glede novih mogućih zahvata, kako bi se sve vode s novih izvorišta mogle djelatno prihvatiti, i distribuirati u svim smjerovima i do svih potrošača. Shodno tome potrebno je odgovarajuće istražiti vode (vrulje) podvelebitskog područja koje se za sada gube u moru. Ova izvorišta bi se mogla eventualno iskoristiti za izgradnju punionica vode.

                                                                                                 

4.2.3. Koraci do ostvarenja zacrtanih ciljeva razvoja općine Starigrad

 

  • Donošenje odluke o izradi razvojnih projekata .
  • Izrada temeljne analize stanja i određivanje strateškog plana razvoja.
  • Izrada Projekta ukupnog razvoja-opći dio i Pojedinačnih projekata gospodarskog razvoja-posebni dio.
  • Usvajanje Projekta ukupnog razvoja.
  • Formiranje PRS-a (Područnog razvojnog središta) zajedno sa susjednim JLS-e.
  • Pronalaženje i odabir nositelja Pojedinačnih projekata gospodarskog razvoja, te priprema određene dokumentacije Općine kao nositelja Infrastrukturnih projekata.
  • Konačno usvajanje i prihvaćanje Prostornog plana uređenja općine Starigrad.
  • Priprema potrebne dokumentacije za realizaciju kredita i povlačenje djela sredstava iz Pred pristupnih fondova EU. 
  • Realizacija zacrtanih programa.
  • Nadzor pri primjeni i provođenju Programa.
  • Ponovna procjena stanja nakon isteka predviđenog vremenskog razdoblja.

 

4.2.4. Definiranje pojedinačnih projekata razvoja za općinu Starigrad

 

Da bismo ostvarili viziju i došli na zacrtani cilj koji podrazumijeva uravnoteženi ekonomski i održivi rast, potrebno je konkretizirati mjere kroz definiranje i provođenje pojedinačnih razvojnih projekata dobar dio kojih bi trebao biti realiziran u planiranom razdoblju do 2010. godine.

 

 

a) Mogući projekti gospodarskog razvoja nositelji kojih su privatne tvrtke 

 

Turizam i usluge

·        Revitalizacija postojećih turističkih kapaciteta 

·        Obnova starih obiteljskih zdanja radi bavljenja  turizmom

·        Seoski turizam

·        Pustolovni (avanturistički) turizam 

·        Hoteli na lokacijama Starigrad, Seline

·        Motel za planinarski, spelološki, alpinistički, zdravstveni, rekreacijski i izletnički turizam na lokaciji kod Borisovog doma

·        Drvene planinarske brvnare za smještaj turista na lokaciji Velebit

·        Vile i apartmani

·        Ugostiteljski i trgovački projekti               

·        Usluge prijevoza roba (obnova zastarjelog voznog parka)

·        Razni uslužno-zanatski projekti koji ne zagađuju okoliš

·        Građevinske usluge 

·        Autokampovi

·        Iznajmljivanje plovila i prijevoz plovilima

 

Poljodjelstvo i stočarstvo 

  • Uzgoj pčela kapaciteta 100-300 košnica (kontejnerski mobilni sustavi).
  • Farme koza kapaciteta 100-500 komada (sezonski pregoni na ispašu u Velebit).
  • Farme ovaca kapaciteta 100-300 komada (sezonski pregon na ispašu u Velebit ili Liku).
  • Govedarske farme u funkciji razvoja seoskog turizma  kapaciteta  5-20 krava  Smeđe, Sive i pasmine Buša, te križanki isključivo u zaselcima unutrašnjosti, uz uvjet osiguranja djela krmne baze u susjednoj Lici ili Ravnim kotarima, te strogo poštivanje propisa o zaštiti okoliša.
  • Uzgoj divljači.
  • Uzgoj magaradi, konja i mula za gospodarske, posebno turističke svrhe. 
  • Uzgoj smokava.
  • Uzgoj badema (bajama).
  • Podizanje novih nasada i obnova starih maslinika. 
  • Uzgoj radno intenzivnih i drugih povrtlarskih kultura za  kulinarske potrebe radi ponude gostima.
  • Uzgoj i sakupljanje eteričnog i ljekovitog bilja.

 

Napomena: Prednost dati postojećim proizvođačima koji žele obnavljati i proširivati kapacitete radi prilagodbe zakonskim propisima EU posebno u domeni zaštite okoliša.

 

Prerada i čista industrija  

 

  • Pravljenje i konfekcioniranje slanih srdela, te mariniranje i prerada školjki.
  • Prerada ljekovitog i eteričnog bilja.
  • Otkupno-distributivni centar s preradom i pakiranjem badema i smokava, te sušarom za smokve (prženje badema sa šećerom, suhe smokve i smokvenjaci).
  • Mini uljara za preradu maslina. 
  • Tradicionalne mini sušare za sušenje kozije, ovčije i svinjske koštradine, te pršuta i pečenica.
  • Izrada tradicionalnih alata i pomagala kao suvenira (škripci, vretena, preslice, biljci, šarenice, tepisi, škrinje, škancije itd.).

 

 Ribarstvo i marikultura

  • Izlov ribe (nabavka potrebnih sredstava i opreme).
  • Uzgoj školjaka (pretežno daganja).

 

 Ostalo 

  • Vjetroelektrane. 
  • I drugi projekti pod uvjetom da ne zagađuju okoliš i da su ekonomski isplativi sa        riješenim tržištem i sirovinama.

 

b) Mogući infrastrukturni projekti nositelj kojih je općina Starigrad

 

·        Izgradnja nogostupa kroz Starigrad-Paklenicu i Seline. 

·        Održavanje poljskih i šumskih putova.

·        Sanacija gata rive u Starigradu-Paklenici.

·        Sanacija lučice u Selinama.

·        Izgradnja dječjeg vrtića.

·        Sanacija deponija divljih odlagališta otpada.

·          Izgradnja tržnice u Starigradu-Paklenici.

·        Uređenje obale Starigrad.

·        Vodovodizacija zapadnog djela općine do Sv. Marije Magdalene.

·        Uređenje autobusnih postaja.

·        Mjesno groblje Starigrad-Paklenica.

·        Športska dvorana javnog i školskog karaktera.

·        Nogometno igralište sa popratnim objektom.

·        Kanalizacijski sustav i sustav odvodnje otpadnih voda naselja Starigrad i Seline.

·        Pošumljavanje goleti i kamenjara. 

·        Uređenje plaža sipanjem pijeska i postavljanjem eko sanitarnih čvorova. 

·        Uređenje trgova, zelenih površina i javnih prostora.

·        Asfaltiranje svih lokalnih cesta i većine nerazvrstanih.

·         Osnivanje zajedničkog Područnog razvojnog središta sa drugim općinama.

 

 

 

^ Gore