4. STRATEGIJA RAZVOJA
OPĆINE STARIGRAD
4.1. SWOT ANALIZA
4.2.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA
4.2.1. Vizija razvoja op ćine
Starigrad
4.2.2. Ciljevi i pravci ukupnoga, a posebno gospodarskog razvoja
općine Starigrad
4.2.3. Koraci do ostvarenja zacrtanih ciljeva razvoja općine
Starigrad
4.2.4. Definiranje pojedinačnih projekata razvoja za općinu
Starigrad
4.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE STARIGRAD
4.1. SWOT ANALIZA
U slijedećem pregledu navedena je SWOT
analiza cjelokupne ekonomske i socijalne situacije općina Jasenice,
Novigrad, Posedarje i Starigrad, te grada Obrovca. Glavne točke
temelje se na osnovnim analizama (Poglavlje 3.). Budući da su ove
četiri Općine i grad Obrovac integralni dio Zadarske županije i ova
analiza je dio SWOT analize Zadarske županije. Slabe i jake strane,
kao i mogućnosti i prijetnje općinama Jasenice, Novigrad, Posedarje
i Starigrad, te gradu Obrovcu sažeto su prikazane u slijedećoj
tablici:
Tablica 7: Swot analiza
SNAGE |
SLABOSTI |
|
Ljudski resursi
|
|
* Raspoloživi ljudski resursi
* Relativno dobre mogućnosti
obrazovanja:
blizina Zadarskog sveučilišta
koje je staro i ima
dobar ugled, organiziranost
srednjih stručnih škola |
* Dugoročna nezaposlenost |
|
* Depopulacija/napušteni
zaselci/ premalo razvijena |
|
područja/povremeno boravište
veliki postotak populacije u
mirovini (uključujući
branitelje)nije u mogućnosti
integrirati se u ekonomiju
* Neravnoteža između ponude i
potražnje na tržištu rada |
|
|
|
Okolina i prirodni resursi |
|
* Povoljni zemljopisni
položaj
* Prirodne ljepote
* Dobra strateška lokacija za
daljnji čvorišni
razvoj
* Čista, zdrava i raznolika
okolina, uključujući
Nacionalni park i park
prirode
* Pogodno tlo i klimatski
uvjeti za proizvodnju
zdrave hrane
* Čisto more za turizam i
marikulturu
* Dovoljno vode dobre
kvalitete
* Kulturno povijesno nasljeđe
|
* Negativna prirodna baština
mineralnih iskopina
* Neadekvatno saniranje
otpadnih voda i čvrstog otpada
* Zaostala minirana područja
* Bespravna gradnja, osobito
uz obalu
* Neiskorištene mogućnosti
korištenja poljoprivrednih
resursa, osobito u nekim od
promatranih Općina
* Nedostatak katastra o
postojećim prirodnim resursima
(poljoprivreda, šumarstvo,
vodno gospodarstvo) |
|
Ekonomske aktivnosti |
|
* Pojava dinamičnog sektora
malog i srednjeg
poduzetništva
* Visoka radna produktivnost
u privatnim
poduzećima
* Dobra turistička
infrastruktura i mogućnost
usklađivanja s «novim
trendovima» |
* Neprivlačna okolina za
investicije, osim za nekretnine
* Prodaja zemljišta i nikakva
(slaba) kontrola novih
vlasnika, lokalne pogodnosti
su male i indirektne
* Ekonomija oslabljena ratom,
minirana područja i polja
* Fragmentacija zemljišta,
nejasna struktura vlasništva,
katastarska pitanja
* Veliki neslužbeni sektor
(siva ekonomija)
* Informatička i moderna
tehnologija nisu dobro integrirane
u ekonomiju i produktivne
sektore
* Usitnjenost,
neorganiziranosti i nekonkurentnosti
gospodarstva
* Zastarjeli i spor transfer
tehnologije
* Neriješeni
vlasničko-imovinski odnosi kod poljoprivrednog
zemljišta
* Nedostatak izvedbeno
usmjerenih, profitnih proizvodnih
programa
* Komplicirana
administrativna procedura
* Nedostatak kreditnih
garancija |
|
Infrastruktura i usluge
|
|
* Izgradnja nove autoceste
Zagreb-Zadar (2003)
velika je prilika daljnjeg
ekonomskog razvoja i
turizma
* Mreža cesta u Općinama
dobro je integrirana u
županijski državni sustav
* Telekomunikacijski sustav
općina Podvelebitskog
kanala je zadovoljavajući |
* Više modelni sustav
transporta nisu dostupni na području
Podvelebitskog kanala
* Nema plana uklanjanja
otpadnih voda
* Neka mjesta su bez potrebne
infrastrukture
* Neodgovarajuće saniranje
otpada, nema prave aktivne
strategije uklanjanja otpada
* Nefunkcioniranje ili loša
opremljenost domova zdravlja
nedostatak ili zastarjelost
nekih infrastrukturnih objekata |
|
Vlada, planiranje, zakoni i
propisi |
* Donošenje strategije
razvitka Hrvatske
* Donošenje prostornih
planova Općina i Županija
* Donošenje programa razvoja
Općina i ROP-a
Zadarske županije
|
* Neriješena konkurencija za
iskorištavanje obalnog
područja
* Bespravna gradnja, nije
nametnuta
* Spora i tradicionalna
birokracija, ograničena suradnja
među institucijama
* Nedostatak baza podataka
i statističkih podataka u
svrhe planiranja
* Neusklađenost pojedinih
zakona potrebama pojedinih
djelatnosti
|
PRILIKE
|
PRIJETNJE
|
Ljudski
resursi
|
* Razvoj sistematske kampanje
u drugim državama
(Italija, Njemačka,
Australija, Amerika) kako bi se
privukla nova ulaganja
Hrvata koji žive u
inozemstvu |
* Odljev visokokvalitetne
radne snage u druge dijelove
Hrvatske ili u inozemstvo
zbog nedostatka mogućnosti
zapošljavanja
* Slab prirodni priraštaj
stanovništva
|
Ekonomija i infrastruktura
|
* Novi trendovi u turizmu
(nautika, sport, ruralni sadržaji, agroturizam, zdravstveni
turizam,lovni turizam, pustolovni turizam ) koji se moraju
razviti
* Nacionalni program
kreditiranja za mali elitni
turizam na obali
* Prema novim trendovima
razvoj zdrave/organske
hrane i agro-procesiranja
posebnih proizvoda
(maslinovo ulje, bademi,
orasi, med, sir)
*Industrija u maloj mjeri kao
što je elektronički softver
i uređaji, industrija sitnih
rezervnih dijelova
* Razvoj interneta,
e-trgovine i informacijske
tehnologije
* Promocija i razvoj
obnovljenih izvora energije
(vjetra i sunca) |
* Predloženi dogovor o
transportu velikih tankera (Omišalj-
Krk) velika je prijetnja
turizmu
* Globalna konkurencija,
masovna proizvodnja hrane i
drugih osnovnih dobara
* Razvoj masovnih
turističkih projekata u susjednim
državama (takozvana nova
odredišta)
|
Regionalni i politički faktori
|
* Pozitivne pokretačke snage
povezane s prijavom
zemlje za ulazak u EU. |
* Nacionalna porezna
politika i visoka davanja na plaće
* Politike stranih i općih
ulaganja: nedostatak jasnih pravila i propisa za nova
ulaganja, nedostatak sistematskih
informacija
* Moguće nesuglasnosti
između politika razvoja JLS
županije i ostatka zemlje
* Politička nestabilnost u
susjednim zemljama (negativan
učinak na turizam
|
SWOT analiza osnovni je dio za
određivanje vizije, razvojnih ciljeva i strategije. Ciljevi se
temelje na identifikaciji područja u kojima su potrebne intervencije
i kojima će se ispraviti slabosti, a graditi na onima koja obećavaju
potencijal i mogućnosti.
^ Gore
4.2. STRATEŠKI PLAN RAZVOJA
Strateško
planiranje se rabi pri stvaranju odrednica prema prostoru i okolišu.
Ovim planom se pružaju temeljne svrhovite smjernice koje definiraju
razvoj općine Starigrad do 2010. godine. Važan je u odabiru budućih
pravaca razvoja, te upozorava da se treba pripremiti za tu budućnost
na svaki mogući način. Provedene faze u procesu planiranja su:
Dogovor, prikupljanje podataka, procjena, definicija strateškog
plana i ponovna procjena. U okvirima definiranja strateškog
plana donijeta je vizija razvoja općine Starigrad koja odražava
najbolju moguću budućnost koja se može predvidjeti za Općinu, što
ona želi postići i kako će općina Starigrad izgledati kada postigne
svoj cilj. Predviđanje se temeljilo na razumijevanjima
tehničko-tehnoloških trendova, demografiji, pravilima i načinu
života koji se mogu upregnuti u preoblikovanje poslovnih i
gospodarskih pravila i stvaranju novoga konkurentnoga prostora. Isto
tako smo procijenili snage i slabosti unutarnjih i vanjskih
čimbenika o čemu je bilo govora u swot analizi. Zatim su
određeni ciljevi ostvarenja razvoja kao krajnje odrednice razvoja
Općine. Ovi ciljevi su značajni koraci u ostvarenju Izjave o
viziji razvoja, te se trebaju pratiti pri usmjeravanju sa
sadašnjeg prema željenom stanju zacrtanom u zadacima. Nakon toga
smo definirali korake koje je potrebno napraviti da bi se
ostvarili zacrtani ciljevi, pri čemu je identificirana i
procijenjena strateška opcija općine Starigrad. Identificirali smo
čimbenike tekuće i buduće politike, probleme, mogućnosti, proizvode
kraja, usluge, zastupane vrijednosti i lokacije.
Čim se plan
provede morao bi biti ponovno procijenjen, tako da se proces
može ponovno započeti. Ako rezultati ne budu postignuti, treba
priznati neuspjeh i popraviti dijelove ili cijeli strateški plan.
Dakle strateško planiranje je proces koji se ponavlja periodički
kako bi se strateški razvoj mogao planski i usmjereno voditi ka
zacrtanim ciljevima.
4.2.1. Vizija (predviđanje) razvoja općine Starigrad
Prema svojoj
viziji općina Starigrad želi biti jedna od razvijeniji općina
Zadarske županije područnog značaja, koja će brižno skrbiti o
prirodnom okolišu i gdje se ubrzani ekonomski rast spaja sa
povijesnim i tradicionalnim vrijednostima. Dugoročno općina
Starigrad želi biti JLS koja će postizati rezultate usporedive s
najrazvijenijim općinama u Republici Hrvatskoj i s prosjekom u
općinama EU u svim osnovnim kriterijima (uključujući BDP po glavi
stanovnika, stopu zaposlenosti, kvalitetu javnih usluga, stanje
osnovne infrastrukture) i odgovarajuću kvalitetu života svoje
populacije. Za sada općina Starigrad zaostaje za razvijenijim
općinama po većini makroekonomskih kriterija kako bi se ublažile
razlike iz dugoročne perspektive bit će potrebna viša stopa
ekonomskog rasta.
V I Z I J A
Općina Starigrad je JLS-e
Zadarske županije područnog značaja gdje se ubrzani gospodarski
i infrastrukturni razvoj spaja s tradicijom i povijesnim
vrijednostima održavajući čisti okoliš i ne ugrožavajući ljepotu
krajobraza.
D U G O R O Č N I C
I LJ E V I
Do 2010. godine, općina
Starigrad će biti značajno lokalno administrativno, prometno,
kulturno i gospodarsko središte s uravnoteženim ekonomskim i
održivim rastom, temeljenim na tradicionalnim vrijednostima,
koji uključuju sve oblike turizama, poljodjelstvo, stočarstvo,
ribarstvo, uzgoj školjaka i tehnološki orijentiranu
proizvodnju koja ne zagađuje
okoliš, a u funkciji je potreba turizma.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poseban cilj 1 |
Poseban cilj 2 |
Poseban cilj 3 |
|
Održivi raznovrsni
ekonomski razvoj,
uglavnom zasnovan na
turizmu, ribarstvu,
poljoprivredi, čistoj
industriji i uslugama. |
Razvoj uravnotežene
socijalne, |
|
Razvoj ljudskih resursa,
obrazovanje i
informatizacija. |
|
komunalne i gospodarske
infrastrukture.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Analizom stanja utvrđeni su prioriteti
razvoja i mjere koje je potrebno poduzeti za postizanje zadanih
ciljeva.
a) Prioriteti
Prioritet 1: Stvaranje preduvjeta za
investiranje na područje ovih pet JLS-e
Prioritet 2: Razvijanje malog i
srednjeg poduzetništva u svrhu povećanja zaposlenosti i
Proizvodnje
Prioritet 3: Razvijanje i promoviranje
proizvodnje temeljene na vlastitim resursima
Prioritet 4: Komunalna infrastruktura
Prioritet 5: Ekonomska i prometna
infrastruktura
Prioritet 6: Socijalna infrastruktura
Prioritet 7: Zaposlenost i obrazovanje
(veze između obrazovanja i poslovne potražnje)
b) Mjere
Ove mjere su dio mjera ROP-a, a
podrazumijevaju:
Mjera 1: Razvojna strategija malog i
srednjeg poduzetništva
Mjera 2: Razvoj i promocija svih
oblika turizma
Mjera 3: Proizvodnja i prerada
poljoprivrednih proizvoda
Mjera 4: Razvoj i promocija
marikulture i ribarstva
Mjera 5: Modernizacija tehnologije
Mjera 6: Razvoj vodoopskrbnog sustava
i sustava odvodnje
Mjera 7: Zbrinjavanje svih vrsta
otpada
Mjera 8: Razvoj energetskog sustava
Mjera 9: Razvoj prometne
infrastrukture
Mjera 10: Razvoj poljoprivredne
infrastrukture
Mjera 11: Modernizacija i izgradnja
vrtića, škola, kulturnih i športskih objekata
Mjera 12: Izgradnja i opremanje
ustanova socijalne skrbi i zdravstvenih ustanova, pomoć
udrugama građana
Mjera 13: Poticanje zapošljavanja
Mjera 14: Stručno usavršavanje u
državnim službama i lokalnoj samoupravi
4.2.2. Ciljevi i pravci ukupnoga, a
posebno gospodarskog razvoja
općine Starigrad
Na temelju
iznijetih ciljeva, prioriteta i mjera razvoja područja
podvelebitskog kanala i Bukovice doprinosi se ubrzanom
policentričnom razvoju Zadarske županije kao jedne od
najperspektivnijih Hrvatskih županija. Projekt ukupnog razvoja ovih
JLS-e skladno je prilagođena strategiji razvoja Zadarske županije (ROP).
Glavni cilj ovog usklađenja je omogućavanje planskog vođenja razvoja
Zadarske županije. Ostvarenje projekta razvoja općine Starigrad imat
će iznimno jak i pozitivan utjecaj na demografski i gospodarski
razvoj, na povećanje društvenog standarda i zaštitu okoliša pri tome
će jedan od temelja razvoja biti Prostorni plan općine Starigrad i
Prostorni plan Zadarske županije.
- Turizam je
osnovni pravac razvoja, vodeći pri tome računa o specifičnim
obilježjima (središnje mjesto na jadranskoj obali, parkovi prirode,
bogatstvo ponude zdrave hrane, …). Razvoj turizma imat će višestruki
učinak na razvoj mnogih brojnih djelatnosti koje uključuju veću i
bolju povezanost pojedinih područja na kojima su locirani kapaciteti
tih djelatnosti.
-
Poljodjelstvo, stočarstvo, ribarstvo, uzgoj školjaka kao
tradicionalne grane ovog kraja treba učiniti efikasnim i posebno
prepoznatljivim u domeni prirodne i zdrave hrane i prehrambenih
proizvoda visoke kakvoće i specifičnosti.
- Industrijski
razvoj zbog osjetljivosti područja mora se ograničiti samo na sitnu
prerađivačku industriju koja je u funkciji poboljšanja opskrbe u
turizmu, a treba se temeljiti na prirodnim izvorima područja i novoj
tehnologiji
- Sektor usluga
s vodećim mjestom ugostiteljstva i trgovine te obrtničkih usluga
mora biti glavni pravac razvoja općine Starigrad.
- U
ostvarivanju razvojne strategije mala i srednja poduzeća trebaju
postati dominantan oblik poslovanja, ali pri tome treba podržati i
veća poduzeća zbog njihovih višestrukih učinaka na razvoj
cjelokupnog gospodarstva.
- Osobito je
važno što je izgradnjom autoceste ova turistička destinacija
približena unutrašnjosti Hrvatske i Europi, čime je omogućen ubrzani
razvoj turizma i pratećih djelatnosti, što bi moglo biti važan
čimbenik smanjenja nezaposlenosti ovog kraja. Autocesta će posebno
omogućiti demografsku obnovu jer će se poboljšati zaposlenost uz to
veće i stabilnije zarade pučanstva ovoga područja.
- Kako bi se
pozitivni demografski trendovi nastavili treba dalje razvijati
obrazovanje s različitim programima stručnog osposobljavanja i
prekvalifikacije, čime se osigurava dovoljan broj stručnih i
obrazovanih djelatnika potrebnih u gospodarstvu. Pri tome će važnu
ulogu imati institucije koje organiziraju, potiču i podupiru takve
aktivnosti (obrazovni sustav, udruge, komore, općina itd.).
- Izdašni i
stabilni izvori financiranja razvoja bili su u proteklom razdoblju i
još uvijek su jedno od najvećih ograničenja gospodarskog razvoja. U
financiranju investicija glavno mjesto imaju krediti poslovnih
banaka, dok su izravna ulaganja i cijeli set aktivnosti u dijelu
vrijednosnih papira (dionice, obveznice) osim u iznimnim slučajevima
manje zastupljene. U idućem razdoblju treba očekivati sve više
izravnih ulaganja dok bi bankarski krediti također zadržali visoku
poziciju u financiranju investicijskih ulaganja. U tom smislu
izgrađena prometna infrastruktura i veće razvojne mogućnosti učinit
će prostor općine Starigrad privlačnijim i prihvatljivijim za nova
ulaganja. Budući da se i na razini države osnivaju različiti
razvojni fondovi koji imaju sredstva, te programi za gospodarsko
socijalni oporavak, osobito za područje posebne državne skrbi,
realno je za očekivati iz tih izvora dodatna sredstva za svekoliki
razvoj općine Starigrad.
- Svako
proširenje djelatnosti izvan zacrtanog ili uvođenje novih
tehnologija mora proći rigoroznu ekološku provjeru.
U određivanju
strategije razvoja vodili smo računa o razvojnim ograničenjima ali
se mora polaziti i od prednosti kao što je područni kapital:
- Relativno
velik broj stanovništva povoljne dobne i kvalifikacijske strukture,
veliki broj mladih obrazovanih i stručnih kadrova.
- Postojeća
gospodarska struktura i stvoreno društveno bogatstvo posebno za novi
razvojni ciklus, nove razvojne programe, tehnološki napredak te novu
kakvoću tradicijskih proizvoda.
- Veliki
slobodni i neizgrađeni prostori pogodni za izgradnju turističkih
kapaciteta, i drugih pratećih gospodarskih djelatnosti.
- Očuvana
priroda i raspoloživo poljoprivredno zemljište pogodno za razvoj
poljodjelstva, stočarstva i proizvodnju zdrave hrane za domaće
potrebe i potrebe turizma.
- Prirodni
resursi i geoprometni položaj sa izgrađenom prometnom
infrastrukturom.
- Postojeća
komunalna infrastruktura i planovi razvoja komunalne infrastrukture.
Posebno treba
poticati stvaranje proizvoda bolje kakvoće, te prepoznatljivih
robnih marki s obilježjima podneblja koje uz kvalitetu jamče
izvornost i poželjan način proizvodnje.
Svako svladano
ograničenje korak ja na putu prema bržem gospodarskom i ukupnom
razvoju.
Najvažniji
problemi razvoja općine Starigrad su:
- Velika
nezaposlenost
- Slaba
organiziranost i izražena financijska i druga nesposobnost
gospodarstva za ulaganje u nove razvojne programe i usvajanje novih
tehnologija.
- Još uvijek
velika nelikvidnost što onemogućava ostvarenje razvojnih programa.
- Velike
administrativne i druge teškoće za strana ulaganja.
- Dugi rokovi
aktiviranja novih investicija i početka rada obnovljenih i novih
objekata.
-
Zabrinjavajuća depopulacija.
- Slaba
komunalna opremljenost i izgrađenost infrastrukture.
- Nestvarna
očekivanja da će netko sa strane s razine države riješiti sve
problema područja od posebne državne skrbi.
-
Neodgovarajući sustav upravljanja razvojem, jer je lokalna
administracija osim u Zadru preslaba i bez sredstava.
- Dugogodišnji
problem odlaganja krutog otpada i njegovo neodgovarajuće rješavanje.
- Neriješenost
kanalizacijskih sustava i sustava odvodnje.
Povećane
potrebe za vodom moraju se trajno riješiti tako da se osiguraju
dovoljne količine pitke vode visoke kakvoće s rijeke Zrmanje. Stoga
se mora nastaviti izgradnja postojećih vodoopskrbnih sustava, te
izrada projektnih rješenja glede novih mogućih zahvata, kako bi se
sve vode s novih izvorišta mogle djelatno prihvatiti, i
distribuirati u svim smjerovima i do svih potrošača. Shodno tome
potrebno je odgovarajuće istražiti vode (vrulje) podvelebitskog
područja koje se za sada gube u moru. Ova izvorišta bi se mogla
eventualno iskoristiti za izgradnju punionica vode.
4.2.3. Koraci do ostvarenja zacrtanih ciljeva razvoja općine
Starigrad
-
Donošenje odluke o izradi
razvojnih projekata .
-
Izrada temeljne analize
stanja i određivanje strateškog plana razvoja.
-
Izrada Projekta ukupnog
razvoja-opći dio i Pojedinačnih projekata gospodarskog
razvoja-posebni dio.
-
Usvajanje Projekta
ukupnog razvoja.
-
Formiranje PRS-a
(Područnog razvojnog središta) zajedno sa susjednim JLS-e.
-
Pronalaženje i odabir
nositelja Pojedinačnih projekata gospodarskog razvoja, te
priprema određene dokumentacije Općine kao nositelja
Infrastrukturnih projekata.
-
Konačno usvajanje i
prihvaćanje Prostornog plana uređenja općine Starigrad.
-
Priprema potrebne
dokumentacije za realizaciju kredita i povlačenje djela
sredstava iz Pred pristupnih fondova EU.
-
Realizacija zacrtanih
programa.
-
Nadzor pri primjeni i
provođenju Programa.
-
Ponovna procjena stanja
nakon isteka predviđenog vremenskog razdoblja.
4.2.4. Definiranje pojedinačnih projekata razvoja za općinu
Starigrad
Da bismo ostvarili viziju i došli na
zacrtani cilj koji podrazumijeva uravnoteženi
ekonomski i održivi rast, potrebno je
konkretizirati mjere kroz definiranje i provođenje pojedinačnih
razvojnih projekata dobar dio kojih bi trebao biti realiziran u
planiranom razdoblju do 2010. godine.
a) Mogući projekti
gospodarskog razvoja nositelji kojih su privatne tvrtke
Turizam i usluge
·
Revitalizacija postojećih
turističkih kapaciteta
·
Obnova starih obiteljskih
zdanja radi bavljenja turizmom
·
Seoski turizam
·
Pustolovni (avanturistički)
turizam
·
Hoteli na lokacijama Starigrad,
Seline
·
Motel za planinarski,
spelološki, alpinistički, zdravstveni, rekreacijski i izletnički
turizam na lokaciji kod Borisovog doma
·
Drvene planinarske brvnare za
smještaj turista na lokaciji Velebit
·
Vile i apartmani
·
Ugostiteljski i trgovački
projekti
·
Usluge prijevoza roba (obnova
zastarjelog voznog parka)
·
Razni uslužno-zanatski projekti
koji ne zagađuju okoliš
·
Građevinske usluge
·
Autokampovi
·
Iznajmljivanje plovila i
prijevoz plovilima
Poljodjelstvo i
stočarstvo
-
Uzgoj pčela kapaciteta
100-300 košnica (kontejnerski mobilni sustavi).
-
Farme koza kapaciteta
100-500 komada (sezonski pregoni na ispašu u Velebit).
-
Farme ovaca kapaciteta
100-300 komada (sezonski pregon na ispašu u Velebit ili Liku).
-
Govedarske farme u
funkciji razvoja seoskog turizma kapaciteta 5-20 krava Smeđe,
Sive i pasmine Buša, te križanki isključivo u zaselcima
unutrašnjosti, uz uvjet osiguranja djela krmne baze u susjednoj
Lici ili Ravnim kotarima, te strogo poštivanje propisa o zaštiti
okoliša.
-
Uzgoj divljači.
-
Uzgoj magaradi, konja i
mula za gospodarske, posebno turističke svrhe.
-
Uzgoj smokava.
-
Uzgoj badema (bajama).
-
Podizanje novih nasada i
obnova starih maslinika.
-
Uzgoj radno intenzivnih i
drugih povrtlarskih kultura za kulinarske potrebe radi ponude
gostima.
-
Uzgoj i sakupljanje
eteričnog i ljekovitog bilja.
Napomena: Prednost dati postojećim
proizvođačima koji žele obnavljati i proširivati kapacitete radi
prilagodbe zakonskim propisima EU posebno u domeni zaštite okoliša.
Prerada i čista
industrija
-
Pravljenje i
konfekcioniranje slanih srdela, te mariniranje i prerada
školjki.
-
Prerada ljekovitog i
eteričnog bilja.
-
Otkupno-distributivni
centar s preradom i pakiranjem badema i smokava, te sušarom za
smokve (prženje badema sa šećerom, suhe smokve i smokvenjaci).
-
Mini uljara za preradu
maslina.
-
Tradicionalne mini sušare
za sušenje kozije, ovčije i svinjske koštradine, te pršuta i
pečenica.
-
Izrada tradicionalnih
alata i pomagala kao suvenira (škripci, vretena, preslice,
biljci, šarenice, tepisi, škrinje, škancije itd.).
Ribarstvo i
marikultura
-
Izlov ribe (nabavka
potrebnih sredstava i opreme).
-
Uzgoj školjaka (pretežno
daganja).
Ostalo
-
I drugi projekti pod
uvjetom da ne zagađuju okoliš i da su ekonomski isplativi
sa riješenim tržištem i sirovinama.
b) Mogući infrastrukturni
projekti nositelj kojih je općina Starigrad
·
Izgradnja nogostupa kroz
Starigrad-Paklenicu i Seline.
·
Održavanje poljskih i šumskih
putova.
·
Sanacija gata rive u Starigradu-Paklenici.
·
Sanacija lučice u Selinama.
·
Izgradnja dječjeg vrtića.
·
Sanacija deponija divljih
odlagališta otpada.
·
Izgradnja tržnice u
Starigradu-Paklenici.
·
Uređenje obale Starigrad.
·
Vodovodizacija zapadnog djela
općine do Sv. Marije Magdalene.
·
Uređenje autobusnih postaja.
·
Mjesno groblje Starigrad-Paklenica.
·
Športska dvorana javnog i
školskog karaktera.
·
Nogometno igralište sa
popratnim objektom.
·
Kanalizacijski sustav i sustav
odvodnje otpadnih voda naselja Starigrad i Seline.
·
Pošumljavanje goleti i
kamenjara.
·
Uređenje plaža sipanjem pijeska
i postavljanjem eko sanitarnih čvorova.
·
Uređenje trgova, zelenih
površina i javnih prostora.
·
Asfaltiranje svih lokalnih
cesta i većine nerazvrstanih.
·
Osnivanje zajedničkog
Područnog razvojnog središta sa drugim općinama.
|