POJEDINAČNI RAZVOJNI PROJEKTI

UZGOJ KAMENICA

1. UVOD

Hrvatska je jedno od rijetkih područja gdje je opstala europska kamenica (Ostrea edulis), koja je u ostatku Europe početkom prošlog stoljeća uništena bolešću. Radi toga se u ostatku Europe uzgaja uglavnom japanska kamenica (Crossostrea giegas), koja za razliku od naše kamenice ima vanjsku oplodnju.

Ova delikatesa, koja se jede sirova s dodatkom limunova soka, jako je hranjiva, jer meso sadrži puno bjelančevina, ugljikohidrata i vitamina (A, B₁, B₂, C i D). Najukusnija je zimi. Sive kamene je boje, nejednake i hrapave, višeslojne ljušture. Naraste do 13 cm. Živi isključivo prilijepljena na tvrde podloge u rijetkim kolonijama. Sakuplja se samonikla ili se uzgaja. Dvospolac je, a mrijesti se u svibnju i rujnu. Hrani se planktonom. Osobito je napadaju morske zvijezde, puž volak, razni rakovi i ribe a najčešće komarča. Najveći neprijatelj je planarija koja može napraviti velike štete u uzgajalištima.

Hrvatska ima mnogo dobrih položaja za život kamenice. Ističu se: svi zaljevi i kanali Istre, Creska uvala, Klimno (Krk), Novigradsko more, Pirovački zaljev, Pašmanski kanal, Šibenski zaljev, manje uvale oko Splita, Malostonski   zaljev i Mljetska  jezera. Veća uzgajališta postoje u Limskom kanalu, Pulskom i Malostonskom zaljevu, uvali Klimno i Pirovačkom zaljevu. Samonikla je oduvijek bila tek u Malostonskom zaljevu, Limskom kanalu, Pulskom i okolnim zaljevima. Živi u plitkim, priobalnim vodama do 10 m dubine. Položaji moraju biti dobro zaštićeni od jačih udara mora, a potreban je priljev slatkih voda i lagano strujanje bez kojega nemože opstati. Optimalni salinitet je 25-35 ⁰/₀₀, sa temperaturnim rasponom 2-22 ⁰C. Takvi položaji obiluju hranjivim solima i posebice fitoplank­tonom važnim za život kamenice.

Hrvatska je mnogo uložila u Razvojno Istraživački Centar Bistrina, koji je uspio  izmrijestiti kamenicu, odnosno dobiti mlađ u kontroliranim uvjetima. To konkretno znači da će u budućnosti postojati pristup neograničenim količinama mlađi, čiji nedostatak je glavni limitirajući čimbenik u proizvodnji.

2. TEHNOLOGIJA UZGOJA

Uzgoj kamenica se dijeli u tri razdoblja: hvatanje i uzgoj mlađi, prerada snopića u pletenice i prerada pletenica mlađi u pletenice cementiranih kamenica.

Za prihvat mlađi kamenice od davnina se u more bacaju snopovi grana ("fašine") od trišlje (Pistacea lentiscus) i česvine (Quercus illex). Granje za izradu snopova sječe se u vrijeme mirovanja vegetacije, jer grane pune sokova brzo trunu, pa nisu prikladne za očuvanje mlađi. Grane duljine do 1 m se osuše, a lišće se otrese. Pocinčanom žicom se uveže u snopiće promjera 0,5 m. Oni se privežu krajevima žice za tvrdo upleten i prije konzerviran kokosov konopac debljine 2 cm, na razmak od 2 m. Snopovi se polažu u more, na dubinu od 5 do 15 m, kada u populaciji kamenica ima najmanje 5% jedinki u stanju mrijesta i kada je broj ličinki oko 15.000 kom/m³ (u lipnju i rujnu). Snopovi postavljeni u travnju vade se od rujna do listopada iste godine, a snopovi postavljeni u rujnu vade se od travnja do lipnja slijedeće godine. Veličina kamenica pri vađenju snopova je od 8 do 20 mm. Nakon vađenja iz mora snopići se režu na komade duljine 20 cm, pri čemu se mlađ ravnomjerno raspoređuje, tako da na svaki odrezak dolazi 10 do 15 mladih kamenica. Odresci se u raznim pravcima upletu u meko upleten kokosov konopac duljine 2,5 do 3,0 m, na razmaku 2 do 3 cm. Upletene pletenice mlađi se vješaju u parkove na dubini 0,5 m i dalje u odnosu na razinu mora, tako da ne dodiruju dno zbog lošeg utjecaja mulja i veće mogućnosti šteta od štetnika. Pri kraju drugoga razdoblja uzgoja (u dobi 12 do 18 mjeseci), veličina kamenica je 4 do 6 cm i dozrele su za cementiranje.

Najpovoljnije razdoblje za cementiranje je od početka lipnja. Kamenice se skidaju s pletenica, peru i sortiraju prema veličini u tri razreda. Sitne, zakržljale i nepravilne kamenice se odbacuju, jer nisu pogodne za daljnji uzgoj. Krupne i srednje krupne kamenice se ostavljaju u košarama u moru, a u roku tri dana se mora obaviti cementiranje (inače ugibaju). Mlade kamenice se cementiraju po dvije na krajevima štapića od vrijesa ili česvine. U posljednje vrijeme se kamenice cementiraju na konopac, umjesto na štapiće. Kamenice treba tako postaviti da su im tupi krajevi (umbo) nasuprot, a cementi­raju se uvijek izbočene strane ljušture. Cementi­raju se po dvije nasuprot na razmaku 15 do 20 cm, a zatim se konopac veže na mjesto gdje će kamenice narasti do tržišne veličine. Cementirane kamenice se suše jedan dan, a zatim upliću u meko upredeni konopac duljine 2,5 m, te vješaju na parkove u razmacima od 0,5 m.

Kamenice su spremne za sakupljanje (izlov) 6 do 12 mjeseci nakon cementiranja.

Ovaj način uzgoja se s manjim promjenama kod nas primjenjuje gotovo tisuću godina. Danas se sve više u uzgoju dagnji i kamenica primjenjuju plutajući parkovi. Prihvat mlađi pomoću plastičnih mreža, umjesto štapića, značajno je smanjio utrošak rada i troškove proizvodnje, jer se jeftine plastične mreže rabe više godina, a jednako i mreže korištene prethodne godine. Danas se i kamenice u zadnjem razdoblju uzgoja stavljaju u okrugle kaveze. U njima stoje do konzumne veličine. Uzgoj kamenica traje najviše tri godine. Tržišna veličina od 6 cm se obično postiže nakon dvije godine. Kamenice se skidaju, očiste i šalju na tržište.

3. TRŽIŠTE KAMENICA

Hrvatska danas uzgaja 800.000-1.200.000 komada kamenica godišnje.

Tehnologija uzgoja kamenica je složenija od tehnologije uzgoja dagnji, ali i kod nas je dobro poznata. Proizvodni rezultati su na dobro odabranim mjestima visoki i stalni. Postavljanje uzgojnih parkova ne traži velika ulaganja, a cijela proizvodnja se lako može prodati na područnom tržištu (najviše od srpnja do rujna turistima). Manja ponuda je od ožujka do svibnja. Tehnologija proizvodnje kamenica omogućuje ravnomjernu ponudu tijekom cijele godine. Zimi, kada je meso kamenice najbolje veći dio kamenica se prodaje u unutrašnjosti (najviše u Zagrebu). Na područjima najvećeg uzgoja već postoji dugoročno ugovaranje proizvodnje školjaka s trgovačkim društvima koja se bave trgovinom ili ugostiteljstvom.

Problem je što naši uzgajivači za vrijeme sezone prodaju cjelokupnu proizvodnju kamenica, što utječe na biomasu »mrijesnog štoka« utječući tako direktno na prihvat mlađi slijedeće sezone.

4. FINANCIJSKI ELEMENTI PROGRAMA

Za ocjenu učinkovitosti uzgoja proračunati su troškovi osnutka uzgojnih parkova i proizvodnje kamenica s 3 obujma proizvodnje. Temeljni kriteriji izbora obujma su uposlenost radne snage, troškovi ulaganja i stupanj povrata uloženih sredstava.

Troškovi osnutka uzgojnih parkova se, ovisno o veličini, za kapacitete od 130.000 do 610.000 komada dozrelih i konzumnih školjki, kreću od 23.000 do 101.000 kuna za uobičajene plutajuće parkove, te od 45.000 do 162.000 kuna za fiksne parkove. Za pretpostavljene kapacitete uzgojnih parkova potrebna su 1-2,  3 i 5-6 stalnih radnika i povremeno dodatna radna snaga. Potrebne vodene površine za ustroj ovakvih parkova su u suvremenoj intenzivnoj proizvodnji od 8.000 do 50.000 m².

Prosječna, veleprodajna otkupna cijena svježih kamenica je 2,00 kn/kom. Izravnom prodajom postižu se više cijene oko 4 kn/kom..

Najbolja kakvoća i najviša cijena kamenice postiže se zimi. Potražnja je puno veća od domaće proizvodnje. Poslovni rizik uzrokuju značajno veća osjetljivost kamenica, te veći utrošci rada i materijala nego pri uzgoju dagnji. Učinkovitost uzgoja kamenica može se povećati izravnom prodajom ekskluzivnijim ugostiteljskim objektima zimi. Porastom standarda pučanstva i povećanim prometom bogatije inozemne klijentele mogla bi se "zimska" proizvodnja po značajno višim cijenama plasirati na kontinentalnom tržištu, prije svega grada Zagreba.

 Tablica: Približna struktura kamenica u uzgajalištu (u kom)

Pri podizanju uzgajališta valja voditi računa o kapacitetima i zbog zakonske regulative, pri čemu je iznad 500.000 komada (ekvivalent 50.000 kg) potrebno raditi studiju utjecaja na okoliš koja je vrlo skupa i zahtjevna, te startno investicijska ulaganja znatno povećava.

4.1. Račun dobiti i gubitaka

U prihode nije uračunata državna potpora koja je 0,50 kn/kom, uvrštavanjem koje bi se znatno povećala dobit projekta.

Tablica: Račun dobiti i gubitka u uzgoju kamenica na fiksnim parkovima (kn)

 Tablica: Račun dobiti i gubitka pri uzgoju kamenica na plutajućim parkovima (kn)

7. EKOLOŠKA OCJENA PROJEKTA

Uzgoj školjaka je čista tehnologija koja zahtjeva čistu prirodnu sredinu, koja se ne zagađuje tijekom uzgoja.

8. ZAKLJUČNA OCJENA

Na temelju iznijetoga mogu se donijeti slijedeći zaključci:

·        Na osnovu dosadašnjih iskustava ovaj akvatorij je vrlo povoljan za uzgoj školjkaša,

·        Ovom proizvodnjom se ne zagađuje okoliš,

·        Ova proizvodnja je društveno korisna jer zapošljava nove djelatnike i osigurava prihode lokalnoj i široj društvenoj zajednici,

·        Obogaćuje tržište raznolikošću i kakvoćom proizvoda,

·        Poduzetniku osigurava dobit, te vrlo brzo amortizira ulaganje.

^ Gore