POJEDINAČNI RAZVOJNI PROJEKTI

UZGOJ BAJAMA (BADEMA)

1. UVOD 

Bajam je vrlo hranjivo, energetski bogato, te cijenjeno i traženo voće na domaćem i inozemnom tržištu. Sadrži vitamine, bjelančevine, ugljikohidrate, kvalitetne masnoće, mineralne i aromatične tvari.

Radi visoke energetske vrijednosti i posebne ugodne arome potražnja je u stalnom porastu. Bajam se široko primjenjuje u prehrambenoj industriji, najviše u konditorskoj, proizvodnji čokolade, kolača, sladoleda, farmaceutskoj industriji, kozmetici, ...

U proizvodnji bajama kao i u maslinarstvu, Sredozemlje je s Italijom i Španjolskom dugo prednjačilo. Veći su proizvođači još Iran, Maroko i Portugal. U Sjedinjenim Američkim Državama proizvodnja je brzo rasla, pa danas u ukupnoj svjetskoj proizvodnji koja premašuje 200.000 t, sudjeluju s više od 50%. Neke zemlje bilježe i pad proizvodnje. Najveći pad proizvodnje ima Italija.

U Kaliforniji, gdje u Sjedinjenim Američkim Državama ima najviše nasada bajama, nasadi se natapaju.

Već duže vrijeme mi imamo oko 700.000 stabala, čiji urod od oko 700 tona zadovoljava manje od petine potreba. Zato se, uz korištenje nadomjestaka, godišnje uvozilo i do 400 tona jezgre. Uz to domaća proizvodnja je niska i nestabilna, jer prevladavaju ranocvatuće sorte, koje u vrijeme cvatnje i poslije oplodnje stradavaju od niskih temperatura. Najveći dio sadašnjih stabala bajama posađen je na škrtim tlima, gdje druge kulture nisu mogle rasti. Novi bajamici sade se kasnocvatućim sortama, da bi izbjegli mrazove i dali plodove bolje kakvoće.

Obzirom da ovo područje ima prirodne uvjete za uspješan uzgoj bajama, kratko ćemo opisati osnovne parametre ove proizvodnje.

2. TEHNOLOŠKI UVJETI PROIZVODNJE

Utvrditi uvjete za uspješan uzgoj bajama znači odrediti svojstva tla i klime pojedine lokacije. Opće je prihvaćeno mišljenje uzgajivača o bajamu kao skromnoj kulturi. Više topline bajam podnosi dobro.

Bajam nazivaju "kraljem sušnih predjela". Ipak, bez vode ne možemo dobiti siguran i redovit urod, pa ga sadimo tamo gdje može dobiti bar nešto padalina. Osobito su vrijedne one koje padnu u vrijeme vegetacije. Ako je dobar raspored padalina tijekom godine, bajam intenzivno raste, dobro i redovito rodi. To se postiže i natapanjem dok traje rast mladica i ploda, pa je dobra vlažnost bajama potrebna do polovice srpnja.

 Sadnice bajama proizvodi Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, proizvođači u dolini Neretve, a u novije vrijeme i drugi.

2.1. Ekološki uvjeti

2.1.1. Klima

Bajam kao tipična mediteranska voćna vrsta zahtijeva dosta topline, izraziti je heliofit.

U stadiju mirovanja podnosi i temperature ispod - 20 °C, a u fazi cvjetanja cvjetovi pozebu na -1,1 °C do – 2 ^oC - 2,5 °C. Za dobru oplodnju cvjetova važno je da skupi dovoljnu sumu inaktivnih temperatura. Prema količini i vremenu oborina badem ima specifične zahtjeve u pojedinim fenofazama, naročito početkom srpnja, kada se intenzivno nakupljaju lipidi i proteini. Ako u tom razdoblju izostasnu oborine, natapanje bi bilo više nego potrebno.

2.1.2. Tlo

Bajam kao voćna vrsta najbolje uspijeva na dubokim, laganim, prozračnim, dobro dreniranim tlima s dobrim vododržnim svojstvima, dostatno opskrbljenim s humusom i mineralnim hranjivima. Takva teksturna svojstva imaju pjeskovito-ilovasta ili ilovasta tla, kojih ima dostatno u hrvatskom priobalju, ali isto tako uspijeva na skeletoidnim tlima s dostatno sitnog tla (čestice pijeska, praha i gline) na otocima i uzobalju. Budući da se do sada badem uzgajao na sjemenjaku, koji duboko i snažno prodire u tlo, takva tla bila su predispozicija za sadnju badema. Uvođenjem novijih podloga (hibrida Myrobalne npr. Marianna 2624) areal uzgoja proširio se i na nešto teža glinasta tla.

2.1.3. Položaj

Budući da je izraziti heliofit, pogoduju mu južne ekspozicije s blagom do srednjom inklinacijom, a nikako udoline, odnosno potencijalna mrazišta u vrijeme cvatnje.

2.1.4. Sortiment i podloge

Najraširenija podloga u nas jest sjemenjak gorkog badema. Danas je u svijetu najraširenija   podloga   GF677 križanac badem-breskva, za teža tla preporučuje se podloga šljiva (Marianna 2624), još imamo sjemenjake pojedinih sorata bresaka i badema i niz novo selekcioniranih podloga (Tetra, Penta, Ishtara itd.).

Od podloga u nas prevladavaju sorte (Non Pareil, Primorski, Aromatični, Priceza i sl.), a u visokorazvijenim zemljama u 95 % novih nasada prevladavaju četiri sorte i to: Ferragnes, Supernova, Tuono i Genko. Odlika tih sorata jest dobra i redovita rodnost, kasna cvatnja, dobar randman jezgre (od 35-40 %), malo dvostrukih sjemenki, polutvrda koštica i dobra kvalitativna svojstva jezgre. Zadnje tri sorte i autofertilne su. Ferragnese, podrijetlom iz Francuske, ima srednje do bujno uspravno stablo. Cvate kasno, pa izbjegava mrazove. Dobri oprašivači su joj odlike: Ferraduel, Filippo Ceo, Jaltinski, Texas, Tuono, Fra Giulio i Ferstar. Rodi redovito i obilato. Plod dozrijeva početkom rujna a težak je u suhom stanju prosječno 3,5 grama.

Od ostalih dobrih sorata valja navesti:

Ferraduel, podrijetlom iz Francuske, ima stablo srednje bujno i razgranato. Cvate kasno, a dobri oprašivači su joj odlike: Ai, Ferragnese, Filippo Ceo, Texas i Tuono. Dozrijeva srednje rano, redovito i obilno. Prosječna težina suhih plodova je 4,7 grama. Prosječno ima ispod 1% dvostrukih jezgri.

Primorski je sorta podrijetlom iz Rusije. Stablo je srednje bujno rastresite krošnje viseća rasta. Nije samooplodna. Dobri oprašivači su joj: Ferragnese, Ferraduel i Texas, dozrijeva srednje kasno. Umjerene je rodnosti. Prosječna težina ploda u suhom stanju je 2,6 grama. Nema plodova s dvostrukom jezgrom, a ljuska je polutvrda.

Nikitski, sorta podrijetlom s Krima, ima stablo umjereno bujnog rasta s okruglastom dobro razgranatom krošnjom. Cvate kasno, a dobri oprašivači su joj: Primorski i Krimski. Plodovi dozrijevaju srednje rano. Prosječna težina suhoga ploda je 3,5 grama. Polutvrde je ljuske, s randmanom jezgre do 40%.

Jaltinski, sorta podrijetlom s Krima, široke krošnje s mnogo obrastajućih izboja. Stranooplodna je, a dobri oprašivači su joj: Ferragnese, Nikitski, Primorski. Dozrijeva srednje kasno. Prosječna težina suhoga ploda je 2,0 grama, a ljuska je polumekana s randmanom oko 50%. Mana joj je što stvara oko 10 % dvostrukih sjemenki.

Filippo Ceo, podrijetlom iz Italije, raste umjereno bujno i uspravno. Samooplodna je, ali bolje rodi uz strano oprašivanje. Dobri su joj oprašivači: Ferragnese, Tuono i Genčo. Plodovi dozrijevaju srednje rano, obilato, na kratkim rodnim izbojima. Prosječna težina suhoga ploda je 4,2 grama. Ljuska je tvrda s randmanom jezgre od 40 do 45%. Udio plodova s dvostrukom jezgrom je dosta visok.

Troito (grčki tip Tuona), Falsa Barese (autofertilna), Francoli, Laurane Avijor (autofertilna), Pepparudda (autofertilna), Fra Giulio Grande, itd.

2.1.5. Sustavi uzgoja

U suvremenim bademicima prevladava uzgojni oblik kotlasta krošnja ili vaza. Zapravo je to i jedini oblik u novim suvremenim i intenzivnim nasadima. Važno je istaknuti da se primarne skeletne grane formiraju na 50-60 cm visine. Razmaci sadnje variraju ovisno o plodnosti i tipu tla, pa se na podlozi GF677 preporučuju 6-7 m x 5-6 m.

2.1.6. Štetnici i bolesti

Badem je jako osjetljiv na bolesti: sušenje grančica sa cvjetovima (Monilia laxa), kovrčavost lista (Taphrina deformans), šupljikavost lista (Stigmina carpophila).

Štetnici badema su žilogriz (Capnodis tenebrionis) pogotovo u mladim nasadima, lisne uši (Myzus persicae...) i štitaste uši (Parthenolecanium persicae...).

Pri nabavi sadnog materijala valja biti vrlo oprezan radi moguće nazočnosti virusa, te na moguću nazočnost bakterioza (Agrobacterium tumefaciens, Pseudomonas syringae).

Zaštitu od bolesti i štetnika u bajamicima treba provoditi redovito.

Zaštitu valja provoditi prema ekološkim principima ili integriranim načelima zaštite.

2.1.7. Berba

Kada plod bajama sasvim dozrije, lupina puca i plodovi ispadaju. Plodovi ne dozrijevaju ravnomjerno. Najranije dozriju plodovi na vanjskom dijelu krošnje. Berba u malim bajamicima obavlja se ručno u mreže stavljene pod stabla. Dok se u većim bajamicima primjenjuju tresači.

3. EKONOMSKI POKAZATELJI

3.1. Ulaganje u podizanje bajamika

Godina prije sadnje i prve tri godine uzgoja do početka rađanja, troškovi se penju do 75.000 kuna po hektaru. U ovim troškovima veliki udio je ljudskog rada.

 Tablica: Troškovi podizanja bajamika na 1 hektaru, kroz prve 4 godine.

Pete godine i dalje potrebno je nastaviti održavati nasad: okopavanjem, gnojidbom, prskanjem, rezidbom i po mogućnosti natapanjem, te pravovremeno izvršiti berbu.        

3.2. Prihodi i rashodi

Redoviti troškovi     proizvodnje: materijal, traktorski rad i ljudski rad, računaju se od pete godine starosti nasada, tj. kada se postiže trećina punoga uroda nasada i oni iznose 25.000-40.000 kuna. Od pete do osme godine potrebno je i do 500 sati rada, te do 70 sati strojnoga rada.

U četvrtoj godini postiže se 25 % od ukupnog roda. Pravi rezultati vidljivi su poslije sedme godine, kada je redovit urod preko 70% od pune proizvodnje, pa se počinju vraćati uložena sredstva. Puni rod nasada očekuje se u osmoj godini ekonomskog vijeka.

Četvrte godine na jednom hektaru ostvaruje se 500 kg, pete godine 1.000 kg, šeste 1.300 kg, sedme 1.700 kg, a osme godine 2.000 kg jezgre po cijeni do 40 kuna za kilogram što iznosi oko 80.000 kuna. Obzirom da je životni vijek bajama 25 pa i više godina, uz redovito održavanje bajamika, efekti su u dugom razdoblju vrlo povoljni. Interna stopa rentabilnosti je 17%, što je godišnja stopa prinosa investicije. U uvjetima kreditiranja kad je kratki grace period, program nije likvidan u prvim godinama dok se ne postigne najmanje 50 % planiranog uroda. Uzgoj na jednom hektaru traži malo rada, pa ga lako može obaviti manja obitelj kao hobby. Tržište dobiva 2.000 kg jezgre a obitelj dodatni prihod. Prodati bajam, po dobrim cijenama, već dugo nije problem. Otkupljuju ga u ljusci i jezgri (oko 5 EUR za kilogram jezgre) brojne poljoprivredne zadruge, tvornice čokolade, likera, kolača, kozmetike, ...

Poticaj za podizanje 1 hektara nasada bajama na ovim područjima iznosi 22.700,00 kuna.

4. ZAKLJUČNA OCJENA

Na temelju iznijetog valja zaključiti:

·        Na području općine Starigrad već stoljećima se uspješno uzgaja bajam, stoga postoje svi  

      preduvjeti za njegovu uspješnu proizvodnju,

·        Bajam se ovdje uzgaja tradicionalno ekstenzivno pri čemu mu se ne pridaje velika tržišna    

      vrijednost,

·        Uz bolju valorizaciju, tržno usmjerenje, odabir kvalitetnijih sorti i poštivanje

      agrotehničkih mjera suvremenog uzgoja, bajam je ovdje moguće uzgajati plantažno,

·        Plantažnim sustavom uzgoja obiteljska gospodarstva se profesionaliziraju, te imaju bolji

      agrotehnički nadzor uzgoja, olakšanu berbu, lakši plasman i bolje ekonomske rezultate,

·        Suvremeni bajamik uz poštivanje agrotehničkih mjera i rokova daje dobar urod, a

      gospodarstvo ostvaruje financijsku dobit od cca 35.000 kuna po 1 hektaru nasada bajama.

^ Gore