|
UZGOJ MASLINA
1. UVOD
Vrijednost masline kao mediteranske voćne vrste, hranjiva i
ljekovita vrijednost ploda masline i maslinova ulja, tradicija
uzgoja maslina u našem priobalju, te visoka cijena ulja, razlog su
za donošenje odluke o podizanju novih maslinika i obnovi starih
maslina. Maslinarstvo je danas iznimno profitabilna grana. Da bi
posve uspjeli u ovoj proizvodnji potrebno je puno znanja,
strpljivosti i marljivog rada, te prihvaćanja suvremenih načela
proizvodnje maslinova ploda i ulja.
Ovdje ćemo kratko opisati
tehničko-tehnološke karakteristike podizanja maslinika i njegove
njege i održavanja, te ukazati na određene ekonomske pokazatelje
isplativosti ove vrste proizvodnje. Ekonomskom analizom prikazat
ćemo maslinik na prostoru od 1 ha u intenzivnom nasadu, broj stabala
200, trajnost nasada 50 godina.
Bilo bi moguće osim na vlastitim površinama pokrenuti ovu
proizvodnju i na dijelovima prostora Hrvatskih šuma omogućujući
poduzetnicima dugogodišnju koncesiju zemljišta.
Na prostorima gdje nije moguća intenzivna proizvodnja, uzgoj će biti
poluintenzivan, što podrazumijeva manji broj stabala po hektaru, pa
s tim u svezi i nešto lošiji prinos i financijski rezultat.
2.
TEHNOLOŠKO-TEHNIČKE KARAKTERISTIKE UZGOJA MASLINA
2.1. Potrebna mehanizacija
Ako se maslinik podiže na tlima, gdje se može obaviti duboko oranje,
tzv. rigolanje na 60-90 cm dubine, priprema tla obavlja se jakim
traktorima snage od 80-200 KS.
U tlima
tzv. kamenjarima može se također obavljati duboko oranje snažnim
traktorima, tzv. riperima, nakon čega slijedi usitnjavanje kamena
koji pri oranju izbije na površinu. Kamen se usitnjava s pomoću
snažnih traktora od najmanje 100-250 KS i drobilice kamena radnog
zahvata 1-2 m u širini i 20-30 cm u dubini.
Jame se kopaju bagerom ili pikamerom na jako skeletnim tlima.
Ovi strojevi specijalnih namjena vrlo su skupi, te se u pripremi tla
koriste iz usluge.
Za agrotehniku održavanja maslinika do 200 stabala potrebno je imati
slijedeću opremu i strojeve.
·
Male i velike škare za rezidbu
·
Malu ručnu pilu
·
Leđnu prskalicu
·
Mreže za berbu
·
Leđni raspršivač
·
Veliki motokompresor s malim i velikim
škarama, tresač grana sa štapom, te
motokultivator s priključcima za obradu tla ovisno o terenu
·
Prijevozno sredstvo za odvoz i dovoz
materijala
Maslinari koji imaju više od 200 stabala moraju imati
profesionalniju opremu, tj. strojeve za rezidbu, berbu i zaštitu
većih kapaciteta, a za obradu tla traktor najmanje 40 KS s potrebnim
priključcima.
Maslinari ne moraju imati sve potrebne strojeve, jer ih mogu
koristiti iz usluge ili udruživanjem kroz udruge ili zadruge.
2.2. Morfološka svojstva masline
Maslina je zimzelena biljka koja raste u umjerenom pojasu i uzgaja
se kao stablašica ili grm. Korijen je razgranat i nalazimo ga na
dubini 15-80 cm, ovisno o osobinama tla. Deblo je krivo, kvrgasto, a
smješteno je između panja i krune krošnje. Krošnju formiramo ovisno
o sorti i uzgojnom obliku, a formira se rezidbom. Listovi su
duguljasto-eliptičnog oblika nasuprotno raspoređeni i imaju ulogu
asimilacije, disimilacije i transpiracije. Listovi ostaju na maslini
2-3 godine. Cvjetovi su dvospolni, bijeli, udruženi u uspravne
cvatove-rese. Maslina stvara normalne cvjetove i
„morfološki-sterilne“ cvjetove. Pripada neplodnim voćnim vrstama, pa
sorte za optimalnu oplodnju zahtijevaju prisustvo oprašivača.
Oprašivanje se vrši vjetrom, pa raspored oprašivača u nasadima treba
podrediti smjeru vjetrova koji vladaju u određenom mikroklimatu.
Plod je koštičasta bobica jajasta oblika dug 1-3 cm, debeo 1-5 cm u
početku je zelene boje, kad dozrije crvenkaste do crne boje.
2.3. Fiziološka svojstva maslina
Maslina počinje vegetirati pri temperaturi većoj od 5 °C.
Diferencijacija pupova počinje početkom veljače pri temperaturi oko
7 °C. Da bi maslina imala dovoljno cvjetnih pupova, u ovom periodu
zahtjeva dovoljno optimalnih hraniva i vlage u tlu. Pupovi izbijaju
pri temperaturi od 10 °C, ovaj period traje oko 60 dana kada dolazi
do cvatnje. Cvatnja se odvija pri temperaturi 15-20 °C i traje samo
nekoliko dana. Oplodnja i razvoj plodova traje od 01. lipnja do 15.
listopada, tada je potrebno vršiti navodnjavanje. Dozrijevanje
plodova počinje u listopadu, a berba se nekad produži i do siječnja.
U intenzivnim nasadima životni vijek maslina traje oko 50 godina i
može se podijeliti na nekoliko razdoblja. Neproizvodno razdoblje do
5. godine. Od 6. do 7. godine je razdoblje početne rodnosti. Od 7.
do 30. godine je razdoblje pune rodnosti i sa gospodarskog
stanovišta je najvažnije razdoblje. Od 30. do 50. godine je
razdoblje smanjene rodnosti.
2.4.
Razmnožavanje maslina
Generativno sa sjemenom, primjenjuje se jedino kod
proizvodnje podloga za navrtanje,
Vegetativno dijelom stabla gdje se vjerno
prenose svojstva roditelja, pa se ono u praksi jedino primjenjuje.
Poznato je više načina vegetativnog razmnožavanja: gukom, izdankom,
dijelom panja, reznicama i cijepljenjem (navrtanjem).
2.5. Podizanje nasada i uzgoj
maslina
2.5.1.
Izbor položaja i priprema tla za sadnju
Položaj maslinika određuje se na temelju raspoloživog
zemljišta, utjecaja dominantnih vjetrova i vodno-zračnog režima u
tlu. Stoga maslinu valja saditi na južnim dispozicijama, na
prozračnim i procjeditim tlima. S obzirom da stablo masline ostaje
dugo godina na jednom mjestu pripremi tla potrebno je pokloniti
posebnu pažnju.
a) Čišćenje terena
Potrebno je očistiti sav korov, grmlje, drvenaste kulture, iskopati
korijenje i poravnati površinu tla.
b)
Melioracijska gnojidba
U cilju povećanja plodnosti tla, na temelju pedološke analize
dodajemo NPK mineralno gnojivo u omjeru 7-20-30.
c)
Rigolanje i duboko oranje
Traktorom velike snage vrši se rigolanje na dubinu 50-80 cm.
Ovom metodom se razbije struktura donjih dijelova tla, regulira
vodo-zračni kapilaritet, što je preduvjet intenzivne proizvodnje.
2.5.2. Sadnja
Sadnja se vrši najčešće u smjeru sjever-jug. Razmak između redova i
razmak između sadnica je 7 m. Na 1 ha uzgaja se 200
maslina-intenzivna proizvodnja.
Sorta se izabire ovisno o mogućnosti nabavke (Orkula, Sitnica,
Leccino, Coratina, Carolea, Pendolino…). U sklopu je potrebno
posaditi 10% oprašivača .
Sadnja se vrši na jesen ili u rano proljeće. Na pripremljenom tlu
iskopa se jama odgovarajuće veličine, na dno jame razaspe 20 dkg
mineralnog gnojiva NPK 7-14-21 za zalihu. Zatim se u jamu doda nove
zemlje 10-15 cm ovisno o visini rupe, vodeći računa da korjenov vrat
sadnice bude zasađen kako je prije rasla. Zatim se sadnica u gornjoj
trećini stabalca priveže uz kolac i zatrpa dijelom zemlje koja se
pritisne uz korjenov sistem. Nakon toga u jamu se sa strana unosi 20
kg stajskog gnoja na kojega se pospe 15 dkg KANA 27% N, jama se
sasvim zatrpa preostalom zemljom i polagano se ponovo nagazi. Na
osnovi jačine korjenova sistema nadzemni dio sadnice se prikraćuje,
lošiji korjenov sistem zahtjeva jači rez nadzemnog dijela sadnice.
2.5.3. Njega nasada
Uspjeh nasada ovisi o njezi sadnica u prvim godinama života. Ako ne
uspijemo instalirati sistem navodnjavanja morat ćemo svaki tjedan
dovoziti vodu i zalijevati nasad. To je potrebno činiti i u drugoj
vegetacijskoj godini, dok maslina ne razvije dovoljan korjenov
sistem za samostalno odupiranje suši. Obradu zemljišta potrebno je
vršiti na cijeloj površini maslinika, gnojiti sa stajskim gnojem,
KAN-om i NPK gnojivom. U narednim godinama, do prvog uroda – peta
godina, količinu gnojiva povećavamo. Tijekom lipnja, kada prestanu
oborine, obavlja se plitka obrada tla, radi uništavanja korova i
održavanja vlage u tlu.
2.5.4. Agrotehničke mjere
a) Obrada tla
Obradu tla u masliniku vršimo u svrhu poboljšanja fizikalnih,
kemijskih i mikrobioloških svojstava tla, te očuvanja vlage u tlu.
Ona omogućuje veći pristup zraka u tlu, koji pozitivno utječe na
razvoj korjenovog sustava i na procese iskorištenja gnojiva. Obradu
tla vršimo traktorom ili motokultivatorom ovisno o cilju i dubini
obrade.
U
praksi provodimo slijedeće obrade tla:
·
Jesenska duboka obrada
·
Proljetna plitka obrada
·
Ljetna obrada (prašenje)
b)
Gnojidba
Maslinik se redovito gnoji svake godine, ovisno o plodnosti tla,
starosti biljke i planirane rodnosti. Za izgradnju tkiva i životne
funkcije maslina zahtjeva u tlu optimalne količine osnovnih
elemenata (dušik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, željezo i sumpor
), kao i mikro elemente u manjim količinama (bor, bakar, aluminij,
cink, jod, klor, mangan, molibden, silicij i natrij ). Svi navedeni
mikro i makro elementi moraju biti zastupljeni u dovoljnim
količinama i međusobno uravnoteženi. Uspješnost gnojidbe ovisi o
vlažnosti tla, pa je najbolje gnojiti pri optimalnoj vlažnosti.
Imamo slijedeće vrste
gnojidbe:
·
Gnojidba stajskim gnojem (10 t / ha, u
jesen )
·
Zelena gnojidba
·
Redovita godišnja gnojidba(150 kg/ha N, 60
kg/ha P2O5, 100 kg/ha K2O u jes. i pro.).
·
Jesenska gnojidba ( NPK 6-18-36 , 2 kg po
rodnom stablu ).
·
Proljetna gnojidba ( UREA 46% N, 2 kg po
stablu ).
·
Dopunska gnojidba- prihranjivanje ( UREA 1
kg na 100 l otopine, pri zaštiti u svibnju i srpnju ).
c) Navodnjavanje
Maslina za održavanje života, oplodnju i plodonošenje zahtjeva
optimalne količine vlage u tlu i u zraku. Maslina donosi cvjetne
pupove na jednogodišnjim grančicama, pa ako ih u prethodnoj godini
biljka nije odgojila, ne može se očekivati urod. S obzirom na
mogućnosti predlažemo slijedeće vrste navodnjavanja:
-
kap po kap
-
mikroorošivači
d)
Rezidba
Rezidbom se uspostavlja ravnoteža između porasta i rodnosti biljke,
usklađuje lisnu površinu sa ostalim uvjetima koji doprinosi
efikasnijoj fotosintezi te uspostavlja odnos između kapaciteta
korjenovog sistema i nadzemnog dijela biljke. Umjeren vegetativni
porast donosi dobar urod i među ostalim faktorima regulira se
rezidbom. Osnovni cilj rezidbe je što više produžiti fazu jake
reproduktivne i umjerene vegetativne aktivnosti, tj. da maslina
dobro i što duže rađa. Imamo više vrsta rezidbe od kojih izdvajamo:
uzgojnu rezidbu, formiranje krošnje, rezidbu na rod i rezidbu radi
pomlađivanja i regeneracije. S obzirom na vrijeme izvođenja rezidbu
smo podijelili:
-
Tijekom listopada i
studenog odstranjujemo suhe grane, suvišne grane, prstenovane i
oštećene grane i izboje iz panja. Ove radnje se obavljaju nakon
berbe.
-
U siječnju i početkom
veljače obavljamo rezidbu u cilju obnove krošnje i regeneracije
stabla, odstranjujemo vodopije i suvišne grane ili cijela
stabla.
-
Tijekom ožujka nakon
diferencijacije pupova obavljamo rezidbu radi uroda.
Rezidba se vrši voćarskim
škarama, ručnim, električnim ili motornim pilama. Po završetku
rezidbe nastalu ranu potrebno je premazati voćarskim voskom.
e)
Zaštita maslina
Maslinu napadaju mnogi štetnici i biljne bolesti od kojih su
gospodarski najznačajniji: maslinina muha, maslinin moljac, crni
medič, crna uš, potkornjaci, rak masline, siva pjegavost (paunovo
oko) i čađavica. Program zaštite maslinika provoditi prema stručnim
pokazateljima ovisno o vremenu, jačini i vrsti štetnika, što
podrazumijeva integriranu zaštitu ili ekološku zaštitu ovisno o
opredjeljenju za način proizvodnje. Zaštitu svakako provoditi u
suradnji sa stručnim službama za zaštitu bilja.
f)
Berba i prerada maslina
Berba se obavlja kada plodovi postignu punu pigmentaciju, jer tada
sadrže najveću količinu ulja, a ujedno su najkvalitetniji. Po
potrebi berba se obavlja u više navrata ovisno o dozrijevanju
plodova. Berbu ćemo obaviti upotrebom stroja tresača koji trese
grane ili cijelo
stablo pri čemu plodovi padaju na prostirku postavljenu ispod
krošnje. Nakon berbe plodove ćemo čim prije preraditi u ulje. Zreli
plodovi masline sadrže 40-45 % vode i 18-25 % ulja ovisno o
osobinama sorte. Ambalaža za čuvanje ulja treba biti od plastike ili
stakla tamne boje i mora biti besprijekorno čista. Posude u kojima
se nalazi ulje potrebno je dobro zatvoriti bez prisustva zraka.
Skladište za čuvanje ulja do prodaje mora imati ujednačenu
temperaturu i biti zasjenjeno.
3. FINANCIJSKA OPRAVDANOST
ULAGANJA U PODIZANJE
MASLINIKA
(intenzivna proizvodnja)
3.1. Troškovi podizanja i
održavanja nasada prve 4 godine
TROŠKOVI
RADOVA IZNOS kn/ha
Priprema tla
16.000,00
Sadnja
16.500,00
Radovi u masliniku I god.
21.000,00
Radovi u masliniku II god.
8.000,00
Radovi u masliniku III god.
8.500,00
Radovi u masliniku IV god.
9.000,00
Ukupno radovi
79.000,00
Zakup zemljišta za 4 god.
4.000,00
Kamata 4 god.
9.600,00
Amortizacija 4god.
6.400,00
Ostali troškovi 4 god.
4.000,00
Sveukupno
troškovi
102.000,00
Izvanredni prihod
(poticaj)
- 27.000,00
Razlika za 4 god. do
rodnosti
75.000,00
3.2. Račun dobiti i gubitaka
(Puna rodnost)
PRIHODI
KOLIČINA PROIZVODA
CIJENA
IZNOS
Djevičansko
ulje
1.200 l 70,00 kn
84.000,00 kn
Poticaj za
preradu
200 stabala 35,00 kn 7.000,00
kn
UKUPNI PRIHODI
- -
91.000,00 kn
RASHODI
Mineralno
gnojivo
1.500,00 kn
Stajski
gnoj
1.500,00 kn
Sredstva za zaštitu
bilja
400,00 kn
Različiti radovi
(obrada, rezidba, berba)
20.000,00 kn
Plastične
vreće
250,00 kn
Usluga prerade
ploda
7.000 kg 0,90 kn/kg
6.300,00 kn
Ostali
troškovi
-
- 1.500,00 kn
UKUPNI RASHODI
31.450,00 kn
Amortizacija linearna (stopa 2% godišnje, vijek trajanja nasada 50
god.)
1.600,00 kn
Kamata na sredstva zaduženja (3%
godišnje)
2.400,00 kn
SVEUKUPNO RASHODI
35.450,00 kn
BRUTO
DOBIT
55.550,00 kn
Napomena: Kod poluintenzivnog nasada imamo manji broj
stabala po hektaru, kao i manji prinos, ali isto daje dobre
financijske rezultate.
4. ZAKLJUČNA OCJENA
Iz navedenog možemo zaključiti:
-
Ulaganje se vraća za
dvije godine pune rodnosti maslina,
-
Mala su ulaganja u
osnovna sredstva mehanizacije,
-
Maslinik je trajni
nasad koji traje 50 godina, te osigurava egzistenciju i
slijedećim generacijama,
-
Do 200 stabala je hobi
proizvodnja, stoga preporučujemo poduzetnicima povećanje
proizvodnje na 2 ha i više, čime će akumulirati dodatna
financijska sredstva, komercijalizirati se i zaposliti nove
djelatnike,
-
Uz primjenu
integrirane, te ekološke zaštite, ovisno o izboru proizvodnje,
nema opasnosti od zagađenja okoliša.
|